S prvim zrakama sunca: Što trebate znati o proljetnim izazovima za djecu

Proljeće je doba godine koje donosi promjene u prirodi, ali i u organizmu djece. Nakon zimskih mjeseci, tijelo se prilagođava duljem danu, višim temperaturama i intenzivnijoj aktivnosti na otvorenom.

Iako proljeće ima mnoge pozitivne strane, poput više sunčeve svjetlosti i svježeg zraka, ono također može donijeti izazove za dječje zdravlje na više razina. Promjena godišnjih doba utječe na psihološko stanje djece jer više sunčeve svjetlosti potiče proizvodnju serotonina, „hormona sreće“, što može poboljšati raspoloženje i povećati energiju.

No, te iste promjene ponekad izazivaju proljetni umor, posebno kod djece osjetljivije na promjene u rutini ili biološkim ritmovima. Kada je psihološko stanje djece uravnoteženo, imunološki sustav bolje funkcionira, dok stres i umor mogu smanjiti otpornost organizma na infekcije, čineći djecu podložnijom virozama i alergijama.

Proljeće je također sezona bujanja prirode i pojačanog izlaganja alergenima poput peludi, što može izazvati alergijske reakcije. Oslabljen imunološki sustav nakon zime dodatno povećava osjetljivost na proljetne viroze i respiratorne probleme. Pelud i prašina mogu iritirati dišne puteve, što pogoršava simptome alergijskog rinitisa ili astme.

Uz to, promjene temperature i atmosferskog tlaka utječu na kardiovaskularni sustav. Djeca s osjetljivijim krvožilnim sustavom mogu osjetiti umor, vrtoglavicu ili promjene u razini energije. Te promjene utječu i na opskrbu tkiva kisikom, što dodatno opterećuje dišni sustav i cjelokupnu izdržljivost organizma.

• Osjećate li se pospano i iscrpljeno? KRIV JE PROLJETNI UMOR

Kako bi se djeca što bolje prilagodila proljetnim izazovima, važno je poduprijeti njihov imunološki sustav pravilnom prehranom bogatom vitaminom C i cinkom, osigurati dovoljno sna te ih potaknuti na fizičku aktivnost na otvorenom. Aktivnosti na otvorenom ne samo da poboljšavaju psihološko stanje, već pridonose i boljoj cirkulaciji, što jača rad srca i opću otpornost organizma.

Istovremeno, važno je paziti na vrijeme provedeno vani tijekom dana kada je razina peludi najviša i održavati higijenu prostora kako bi se smanjio kontakt s alergenima i virusima.

Holistički pristup zdravlju, koji uzima u obzir psihološke, imunološke, kardiovaskularne i respiratorne aspekte, ključan je za dobrobit djeteta. Promjene u raspoloženju mogu utjecati na srčani ritam i krvni tlak, dok oslabljen imunološki sustav može pogoršati respiratorne simptome, naglašavajući međusobnu povezanost ovih sustava.

Roditelji mogu pomoći djeci pružanjem podrške u svim ovim segmentima i pravodobnim prepoznavanjem simptoma koji zahtijevaju stručnu pomoć. Ako dijete pokazuje znakove poput otežanog disanja, dugotrajnog kašlja, ozbiljnog umora ili izražene razdražljivosti, važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se na vrijeme osigurala odgovarajuća skrb.