OPREČNA MIŠLJENJA Evo što čitatelji misle o natpisima koji su u Istri niknuli protiv turizma
Nedavno smo objavili dva članka vezana za nezadovoljne lokalce, koji su na ulazu u Rovinj i uzduž Limskog kanala na jumbo plakatima sprejem napisali poruke poput 'Stop turisti!', 'Tourist go home!', 'Stop turistifikacija' i slično. Što vi o njima mislite?
Nedavno smo objavili dva članka vezana za nezadovoljne lokalce, koji su na ulazu u Rovinj i uzduž Limskog kanala na jumbo plakatima sprejem napisali poruke poput 'Stop turisti!', 'Tourist go home!', 'Stop turistifikacija' i slično.
Oba članka su na Facebook stranici IstraIN-a izazvali brojne komentare, a očito je da se mišljenja drastično razlikuju.
Dok se neki ne slažu s ovakvom 'dobrodošlicom' koju šaljemo turistima, od kojih mnogi žive, neki pak podržavaju izražavanje nezadovoljstva, jer smo - kako kažu - pretjerali.
"Dušu smo prodali...HDZ lopovi opljačkali,uništili i rasprodali naše. Radimo za stranca u vlastitoj državi koja nema ni vlastiti novac ni ništa više vlastitoga...Stanac iznajmljuje strancu, a mi budale umjesto da tom čovjeku dignemo spomenik mi ga pljujemo... Da smo imalo normalni u glavi ne bi nama trebao turizam, ali ljudi glupi pa misle 'vidi to je budućnost'...", jedan je od komentara.
"Od čega živimo? Možda bi ih podržao da imamo alternativu, ali nemamo. Industriju su nam uništili ili prodali za jednu kunu svojim mafijašima i koji nam je izbor? Turizam ili turizam, biraj", piše jedan od korisnika ove društvene mreže.
Foto: IstraIN
S njim se ne slaže jedna Istrijanka. "Ljudi koji se bave politikom su bez pravih planova, država ima propise i zakone koji potkopavaju ovo malo što je ostalo autohtono. Dozvoljava se bespravna gradnja jer su oni prvi koji na vrhu to rade. Uvoze besplanski radnu snagu jer im je politika zapošljavanja 0.
Stranci mogu raditi da nisu obavezni učiti hrvatski...užas i tako mogu raditi direktno s gostima umjesto pozadinske poslove. Takav turizam nam stvarno ne treba. Rovinj je stvarno 7. i 8. mjesec kao mravinjak. Dozvoljavamo da se parkira gdjegod i time im dajemo signal da nas ne trebaju poštivati ni na jednom području. Škifo", napisala je.
"Ovo je već posao za policiju i istražitelje... Posjećivao sam mnoge turističke gradove i krajeve, ali ovako nešto ksenofobno nisam nigdje doživio", upozorio je jedan od korisnika Facebooka.
Komentara je jako puno, članci su očito izazvali lavinu komentara, burnih osjećaja i teških riječi. Što god mislili o ovoj problematici - jedno je jasno: od turizma se u Istri živi, a pravo na pobunu i prosvjede imamo, kao što su to učinili mnogi u Europi. No, grafitima se neće puno toga postići, a turistima neće biti osobito drago kada ih vide.
Vezano uz planove za budućnost, 32% namjerava ostati u Hrvatskoj do 5 godina, 23% između 6 i 10 godina, 20% planira ostati do mirovine, a 19% želi ostati u Hrvatskoj do kraja života.
"U niti jednoj kampanji do sada, a bilo ih je, nisam obećavao nešto što nije moguće realizirati pa tako ni ovaj put. Nitko ne treba dovesti u pitanju inteligenciju birača jer oni isto tako vrlo dobro znaju što je realno i ostvarivo".
Među više od 200 sudionika iz cijele Hrvatske, upravo su pulska djeca bila među najuspješnijima, a škola iz Istre već treću godinu zaredom potvrđuje da u njezinim klupama rastu istinski matematički talenti.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za ožujak 2025. iznosila je 2 014 eura, što je nominalno više za 2,5%, a realno za 2,1% u odnosu na veljaču 2025.
Danas bi imao 70 godina. Riječ je o istaknutom i nagrađivanom rovinjskom umjetniku koji od osamdesetih godina prošlog stoljeća igrao aktivnu ulogu u stvaranju kako istarske, tako i hrvatske suvremene likovne scene.
Vrhunac večeri bit će atraktivna modna revija koju potpisuju učenici Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula u suradnji sa Strukovnom školom Pula.
Već 25 godina istarski vinari posljednje nedjelje u mjesecu otvaraju svoje podrume za vinoljupce. Od ove godine posjetitelje Dana vinskih podruma očekuje i Vinska putovnica.
Prenoseći pelud s cvijeta na cvijet, omogućuju razmnožavanje biljaka, proizvodnju hrane i očuvanje bioraznolikosti. Njihova uloga nezamjenjiva je u prehrambenoj industriji, ali i u funkcioniranju čitavih ekosustava.