Alergije – globalna prijetnja zdravlju modernog čovjeka

Alergije su postale jedno od najraširenijih oboljenja modernog doba – danas od njih pati između 15 i 25 posto svjetskog stanovništva.

Iako su alergeni, poput peludi, prašine ili dlake kućnih ljubimaca, prirodno prisutni u okolišu, kod sve većeg broja ljudi izazivaju burne reakcije imunološkog sustava.

Liječnici i znanstvenici još uvijek nemaju jasan odgovor, no vodeće teorije uključuju pretjeranu sterilnost urbanog načina života, sve manje kontakta djece s prirodom i domaćim životinjama, kao i prehranu siromašnu prirodnim masnoćama, ali bogatu aditivima i konzervansima.

Zanimljivo, alergije su znatno rjeđe u ruralnim sredinama, gdje su ljudi izloženi raznovrsnijim mikroorganizmima koji pomažu u sazrijevanju imuniteta.

Simptomi mogu zahvatiti nos, oči, dišni i probavni sustav te kožu, a u najtežim slučajevima može doći do anafilaktičkog šoka – po život opasne reakcije koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Alergije ne uzrokuju samo zdravstvene probleme, već utječu i na svakodnevni život – od izostanaka s posla i škole do lošijih akademskih rezultata kod djece i studenata.

Dijagnostika se temelji na razgovoru s pacijentom, kožnim i provokacijskim testovima, laboratorijskim analizama krvi (IgE) i spirometriji.

U liječenju se koriste antihistaminici, kortikosteroidi, antileukotrijeni i imunoterapija – jedini oblik liječenja koji dugoročno može promijeniti tijek bolesti. Imunoterapija uključuje postupno izlaganje organizma malim količinama alergena kako bi se stvorila tolerancija.

Najbolja obrana protiv alergija je – prevencija. To uključuje uklanjanje tepiha, zavjesa i pernate posteljine, redovito pranje posteljine na visokim temperaturama te smanjenje boravka na otvorenom za vrijeme visoke koncentracije peludi.

Vlasnici kućnih ljubimaca trebaju znati da alergeni iz sline i dlake ostaju u zraku i mogu uzrokovati simptome čak i kada životinja nije prisutna u istom prostoru.