Kretanje, san i ravnoteža pred ekranima – ključ zdravog razvoja djece!

Kretanje je temelj zdravog djetinjstva. Ono ne donosi samo jačanje tijela, nego pridonosi i emocionalnoj stabilnosti te socijalnim vještinama.

Posebno kada je riječ o igri, sportu ili rekreaciji, djeca kroz zajedničke aktivnosti razvijaju socijalne kompetencije koje dugoročno utječu na njihovo ukupno zdravlje.

Stručnjaci ističu da je socijalizacija danas prepoznata kao jedan od najvažnijih čimbenika dugovječnosti i dobrog psihofizičkog stanja, ne samo kod djece nego i kod odraslih.

No, kretanje je tek jedan dio slagalice. Struka naglašava važnost dvaju dodatnih elemenata: kvalitetnog sna i pažljivog upravljanja vremenom koje djeca provode pred ekranima.

Upravo kombinacija ovih čimbenika predstavlja osnovu za optimalan rast i razvoj.

Smjernice za zdrav početak

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, utemeljene na Globalnom akcijskom planu za tjelesnu aktivnost 2018.–2030. i smjernicama Komisije za borbu protiv dječje pretilosti, jasno definiraju obrasce ponašanja koji se preporučuju u ranom djetinjstvu.

Cilj je potaknuti više kretanja, osigurati dovoljno sna i ograničiti vrijeme mirovanja te izloženost ekranima.

Pridržavanje preporuka u prvih pet godina života povezuje se s boljim motoričkim i kognitivnim razvojem, stabilnijom emocionalnom regulacijom, zdravljem srca i metabolizma te čvršćim kostima i mišićima.

Dojenčad (do 1 godine):

Potrebna je svakodnevna aktivnost kroz igru na podu, a za bebe koje se još ne kreću – barem 30 minuta ležanja na trbuhu raspoređeno tijekom dana.

Ne preporučuje se duže mirovanje u ležaljkama ili sjedalicama, a ekrani u ovoj dobi nisu poželjni. Umjesto toga, preporučuje se čitanje i pričanje priča.

Preporučena količina sna: 12–17 sati, ovisno o dobi.

Djeca od 1 do 2 godine:

Najmanje tri sata različitih tjelesnih aktivnosti dnevno.

Ekrani se ne preporučuju do druge godine, a nakon toga vrijeme pred ekranom treba ograničiti na maksimalno jedan sat dnevno.

San: 11–14 sati.

Djeca od 3 do 4 godine:

Ukupno barem tri sata kretanja dnevno, od čega sat vremena intenzivnijih aktivnosti.

Sjedenje ili mirovanje ne bi smjelo trajati dulje od jednog sata u kontinuitetu, a vrijeme pred ekranom treba svesti na minimum.

San: 10–13 sati.

Stručnjaci naglašavaju da najbolji učinak na zdravlje donosi upravo kombinacija: više kretanja, manje sjedenja i dovoljno sna.

Kada kretanje donosi bol?

Iako je tjelesna aktivnost nužna, ponekad može izazvati neugodne posljedice poput bolova u nogama, osobito nakon dana provedenog u intenzivnom trčanju, hodanju ili skakanju.

Djeca se često žale na bolove u listovima, bedrima ili području potkoljenice.

U većini slučajeva riječ je o tzv. „bolovima rasta“ ili upali mišića koji se povlače uz kraći odmor i blage analgetike.

Slični simptomi mogu se pojaviti ispod koljena, gdje tetiva natkoljeničnih mišića pritišće kost koja se još razvija. I to je najčešće prolazna tegoba koja nestaje spontano.

Međutim, svaki bol koji se javlja u kukovima, koljenima ili stopalima, osobito ako je jednostran i dugotrajan, zahtijeva pregled liječnika.