Radionica cijanotipije u Rovinju: izrada fotograma od bilja, cvijeća i fotografija
Pučko otvoreno učilište Grada Rovinja organizira u subotu, 22. studenoga 2025., radionicu cijanotipije u kazalištu „Antonio Gandusio“, na kojoj će polaznici uz stručno vodstvo Lee Popinjač i Petre Krpan učiti izradu fotograma od suhog bilja i fotografija.
U subotu, 22. studenoga 2025., od 10.30 do 13 sati u prizemlju kazališta „Antonio Gandusio“ u Rovinju održat će se radionica izrade fotograma od suhog bilja, cvijeća i fotografija.
Voditeljice radionice su Lea Popinjač i Petra Krpan s Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a program se odvija u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Grada Rovinja, kao dio serije tematskih edukativnih događanja posvećenih modi i umjetnosti.
Radionica istražuje cijanotipiju kao medij bilježenja sjećanja i emocija kroz fotografske i materijalne tragove. Uz praktičan rad na izradi fotograma, polaznici će poslušati i kratko predavanje o povijesti plave boje u različitim područjima umjetnosti.
Cijanotipija je stara fotografska tehnika koja koristi kemijski proces i sunčevu svjetlost za dobivanje slike u prepoznatljivoj cijan plavoj boji – riječ je o najranijim oblicima fotografije bez uporabe fotoaparata.
Na papir i/ili tkaninu, natopljenu mješavinom netoksičnih kemikalija (amonijev željezni citrat i kalij fericijanid), polaže se suho bilje, predmeti ili fotografije, a uz pomoć sunčeve svjetlosti nastaje otisak – fotogram.
Sudionici radionice kroz proces stvaranja razvijat će osobnu vizualnu priču, promišljajući „trag“ kao vizualni i materijalni ostatak tijela i vremena. Svaki rad postaje osobna potraga za vezom između materijalnog i emotivnog, prolaznog i trajnog, dokumentarnog i poetičnog.
Kroz različite pristupe ekspoziciji, kompoziciji i slojevitosti istraživat će se cijanotipija na papiru i tekstilu kao alat vizualnog pripovijedanja.
Polaznicima će biti osiguran sav potreban materijal: kemikalije, tkanina, papir i bogat herbarij suhog bilja. Sudionici se mole da ponesu pregaču ili odjenu odjeću prikladnu za umjetnički rad, budući da kemikalije za cijanotipiju, iako netoksične, mogu ostaviti tragove na svijetlim tkaninama.
Lea Popinjač završila je stručni studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, a radila je kao dizajnerica odjeće u tvrtki Fimar (2003.–2006.), gdje je sudjelovala u kreiranju brenda Carpe Diem. Godine 2021. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i stekla zvanje magistre edukacije likovne kulture.
POUR
Nositeljica je šest kolegija iz područja kreiranja tekstila i kreativne prakse na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Njezin umjetnički rad temelji se na procesualnosti i kombiniranju slikarstva s elementima tekstilne umjetnosti.
Izlagala je na 19 samostalnih i oko 40 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te je aktivna u području umjetničke medijacije, u sklopu koje je osmislila i vodila više od deset likovnih radionica u zemlji i inozemstvu.
Petra Krpan docentica je teorije mode i kulturnih studija na Zavodu za dizajn tekstila i odjeće Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u području humanističkih znanosti (polje znanost o umjetnosti), s temom „Suvremena moda kao događaj – novi mediji i preobrazbe tijela“.
Suosnivačica je i potpredsjednica međunarodne mreže Fashion, Costume and Visual Cultures (FCVC). Od 2012. godine zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, gdje drži kolegije Sociologija mode, Teorija mode, Novi mediji i moda, Performativnost mode te Etnologija tekstila i odijevanja.
Participacija za radionicu iznosi 40 eura, a informacije i prijave moguće su na broj 095 211 6578.
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković i članovi Ronilačkog kluba Ugor-Vrsar zajedno prate stanje morskih šuma, riba i morskih ježinaca. Cilj je na vrijeme uočiti promjene u podmorju sjevernog Jadrana, gdje se velike smeđe alge povlače iz najplićih dijelova obale.
U Rovinju je 60-godišnji Austrijanac automobilom krenuo u pogrešnom smjeru kroz kružni tok i ugrozio vozača mopeda, koji je pokušavajući izbjeći sudar naglo zakočio, pao i ozlijedio se.
Od siječnja do kraja srpnja 2024. u Hrvatskoj je potrošeno 10,436 milijuna MWh, u istom razdoblju prošle godine 10,530 milijuna, a ove godine 10,632 milijuna MWh. Ovogodišnja potrošnja tako je oko jedan posto veća nego lani te 1,9 posto veća nego u istom razdoblju 2024. godine.
Policija je dovršila kriminalističko istraživanje te utvrdila da je 60-godišnji Nijemac, koji je jedrilicom u uvali Zonka naletio na kupača i teško ga ozlijedio, počinio kazneno djelo ugrožavanja posebnih vrsta prometa.
Nagrade i priznanja dodjeljuju se za postignute rezultate na području znanosti, gospodarstva, kulture, sporta i drugih djelatnosti, kao i za osobit doprinos u pružanju humanitarne i druge pomoći te donatorstvo.
„Svi rezači i svi dobri ljudi koji žele biti dio povijesti Tinjana, da budemo poznati u svijetu i da budu sudionici svega toga – neka počnu vježbati ruku i svakako se prijave“, pozvao je Hrvatin.
Jedanaest legendarnih američkih zlatnika iz 1933. godine koji su trebali završiti pretopljeni u zlatne poluge, ovog će se tjedna prvi put naći zajedno na jednom mjestu.
Na području Istarske županije trenutačno se traga za 40 osoba. Neki su nestali prije nekoliko tjedana, a za nekima se traga više od četiri desetljeća. Međunarodni dan nestalih osoba ponovno podsjeća na sudbine koje još uvijek čekaju svoj odgovor.
Koliko danas zapravo vrijedi 100 eura na godišnjem odmoru u Istri? Napravili smo računicu za četveročlanu obitelj – parking, kava, sladoled, ručak, piće i dvije ležaljke probijaju taj iznos, a večeru nismo ni uračunali.
Avionski ananas bere se zreliji i do trgovina stiže zrakoplovom, zbog čega bi trebao biti slađi, sočniji i aromatičniji od uobičajenog ananasa. Premium svježina, međutim, ima i višu cijenu.
Vid se rijetko mijenja preko noći, pa mnogi pregled odgađaju sve dok im smetnje ne počnu otežavati rad, vožnju ili svakodnevne obveze. No stručnjaci upozoravaju da kontrolu vida ne bi trebalo vezati isključivo uz trenutak kada problem postane očit.
Koliko mjesečnih pretplata imate na mobitelu? Filmovi, glazba, cloud, aplikacije, igre – mali iznosi pojedinačno lako se pretvore u popriličan mjesečni račun. No novi Eurostatovi podaci pokazuju da Hrvati barem u jednoj kategoriji nisu veliki ljubitelji pretplata.