Ljetna potrošnja struje prestigla zimsku: U kolovozu pao povijesni rekord u Hrvatskoj!

Ljetni maksimumi potrošnje električne energije u Hrvatskoj prestigli su zimske, a ovog je kolovoza zabilježen i povijesni satni maksimum od 3400,5 megavatsati (MWh), pokazuju podaci Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS).

Odnos između ljetnih i zimskih vršnih opterećenja posljednjih se godina značajno promijenio. Dok su nekada zimski maksimumi bili viši, razlika se postupno smanjivala zbog toplijih zima, sve izraženijih ljetnih vrućina, povećane uporabe klima-uređaja i turističke potrošnje.

Najveća satna potrošnja tijekom zime 2023./2024. iznosila je 2905 MWh, zime 2024./2025. porasla je na 3052 MWh, a prošle zime na 3264,2 MWh. Ljetni maksimum 2024. iznosio je 3362,8 MWh, prošle godine 3150,1 MWh, dok je ovog kolovoza dosegnut novi rekord od 3400,5 MWh. Zabilježen je u 21 sat.

Podaci za prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju nastavak postupnog rasta potrošnje električne energije.

Od siječnja do kraja srpnja 2024. u Hrvatskoj je potrošeno 10,436 milijuna MWh, u istom razdoblju prošle godine 10,530 milijuna, a ove godine 10,632 milijuna MWh. Ovogodišnja potrošnja tako je oko jedan posto veća nego lani te 1,9 posto veća nego u istom razdoblju 2024. godine.

Posebno se izdvaja siječanj, kada je potrošnja dosegnula 1,834 milijuna MWh, što je oko 7,7 posto više nego u siječnju prošle godine i 10,5 posto više nego 2024.

U ljetnim mjesecima razlike su manje. Lipanjska potrošnja posljednje tri godine kretala se između 1,441 i 1,466 milijuna MWh.

Unatoč ovogodišnjim velikim vrućinama, srpanj nije srušio rekord iz 2024. godine. Ovog srpnja potrošeno je 1,662 milijuna MWh, nešto više nego lani, ali oko osam posto manje nego u srpnju 2024., kada je potrošnja iznosila 1,806 milijuna MWh.

Podaci za cijeli kolovoz još nisu dostupni pa će tek nakon njihove objave biti moguće utvrditi koliko su ovogodišnje vrućine utjecale na ukupnu mjesečnu potrošnju.

Iz HOPS-a ističu kako toplinski valovi svakako povećavaju potrošnju, ali upozoravaju da izravne usporedbe nisu jednostavne. Na potrošnju, uz temperaturu, utječu trajanje toplinskog vala, vlažnost zraka, vjetar, dan u tjednu, blagdani, ali i veliki sportski događaji.

Turizam višestruko povećava opterećenje

Jedan od razloga sve veće ljetne potrošnje je raširena uporaba klima-uređaja. Operatori, međutim, nemaju podatke o ukupnom broju ugrađenih klima i dizalica topline pa njihov pojedinačni utjecaj nije moguće precizno izdvojiti.

Podaci HEP-a pokazuju i snažan utjecaj turizma. Tijekom ljeta opterećenje elektroenergetskog sustava pomiče se prema turističkim područjima, gdje istodobno raste broj korisnika, turistička aktivnost i potreba za hlađenjem. U pojedinim područjima odnos ljetne i zimske potrošnje može dosegnuti čak pet prema jedan.

Najveće opterećenje prijenosne i distribucijske mreže ljeti se bilježi između 20 i 22 sata. Visoka stvarna potrošnja pojavljuje se i između podneva i 15 sati, ali tada dio potreba pokrivaju sunčane elektrane na krovovima, zbog čega se ona ne vidi u jednakoj mjeri kao opterećenje mreže.

Jedno od mogućih rješenja za ublažavanje ljetnih vršnih opterećenja HEP vidi u kombinaciji sunčanih elektrana, baterijskih spremnika i pametnog upravljanja potrošnjom. Solarne elektrane tijekom dana smanjuju preuzimanje energije iz mreže, dok baterije omogućuju korištenje dijela proizvedene energije tijekom večernjeg vrhunca potrošnje.

HEP zato planira razvoj baterijskih spremnika na lokacijama sunčanih elektrana Korlat i Sukošan, a dugoročno računa i na nove akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane.

Gospodarstvo raste brže od potrošnje struje

Iz Hrvatske gospodarske komore upozoravaju da će elektrifikacija prometa i grijanja, digitalizacija, razvoj podatkovnih centara i sve šira primjena umjetne inteligencije u budućnosti dodatno povećavati potražnju za električnom energijom.

Potpredsjednica HGK-a Marija Šćulac ističe kako je hrvatsko gospodarstvo posljednjih desetak godina znatno ojačalo, dok potrošnja električne energije nije rasla jednakom brzinom.

Dok BDP posljednjih godina raste oko tri do četiri posto godišnje, ukupna tuzemna potrošnja električne energije u 2025. iznosila je nešto više od 19 TWh i porasla je manje od jedan posto.

Takvo razdvajanje gospodarskog rasta od rasta potrošnje energije smatra se pozitivnim trendom, a među razlozima su povećana energetska učinkovitost i promjena strukture gospodarstva prema uslužnim djelatnostima, turizmu i drugim energetski manje intenzivnim sektorima.

Ipak, potrošnja je već u prvom tromjesečju ove godine bila 2,2 posto veća nego u istom razdoblju lani, a HGK očekuje da će u budućnosti rasti snažnije.

Solar prestigao vjetar, mreža postaje usko grlo

Istodobno snažno raste proizvodnja iz obnovljivih izvora. Hrvatska danas raspolaže s oko 6300 MW ukupne instalirane snage proizvodnih kapaciteta, oko 2000 MW više nego prije nekoliko godina. Obnovljivi izvori činili su prošle godine 74,1 posto ukupne domaće proizvodnje električne energije.

Posebno brzo raste solarna energija. Do početka ove godine instalirana snaga sunčanih elektrana dosegnula je 1500 MW, čime je solar prvi put prestigao vjetar po instaliranoj snazi.

Na distribucijsku mrežu HEP-ODS-a u veljači je bilo priključeno oko 44 tisuće sunčanih elektrana. No upravo mreža postaje jedan od ključnih izazova energetske tranzicije. Prema podacima HGK-a, proizvodni projekti u prosjeku se realiziraju tri puta brže od jačanja prijenosne i distribucijske mreže.

Na problem dodatno utječu zagušenja, nedovoljni kapaciteti za prihvat novih projekata i starost dijela mreže, dok klimatske promjene donose novi rizik – sušna razdoblja mogu smanjiti proizvodnju hidroelektrana upravo u vrijeme kada toplinski valovi povećavaju potrošnju.

Koliko je snažan solarni uzlet pokazuje i podatak da je proizvodnja sunčanih elektrana s 53 tisuće MWh u 2015. godini narasla na 1,045 milijuna MWh prošle godine.

Jedno od ključnih pitanja za hrvatski elektroenergetski sustav zato će biti može li rast potrošnje pratiti dovoljno brz razvoj domaćih obnovljivih izvora, prijenosne i distribucijske mreže, baterijskih sustava i drugih oblika fleksibilnosti.

Cilj, poručuju iz HGK-a, nije ograničavanje potrošnje, već omogućavanje daljnjeg gospodarskog razvoja uz učinkovitije korištenje energije te sigurnu, konkurentnu i sve čišću domaću proizvodnju.