Stres, anksioznost i depresija: Evo kako prepoznati prve znakove i reagirati na vrijeme!

Što zapravo znači mentalno zdravlje, kako ga očuvati u ubrzanom ritmu svakodnevice i kada je vrijeme potražiti stručnu pomoć?

O tim, za mnoge još uvijek osjetljivim pitanjima, u Intervjuu Media servisa govorio je specijalist psihijatrije Natko Gereš, naglašavajući da je briga o psihičkom zdravlju jednako važna kao i briga o tijelu.

Mentalno zdravlje, pojašnjava Gereš, nije tek odsutnost bolesti. Riječ je o osjećaju osobne dobrobiti, sposobnosti nošenja sa stresovima koje život donosi te funkcioniranja u društvu uz podršku okoline. No, kako prepoznati trenutak kada nešto više nije u ravnoteži?

„Izuzetno je važan taj vlastiti osjećaj. Ako primijetimo da se osjećamo lošije, da više ne funkcioniramo kao prije i da nam je svakodnevica postala preteška, to je signal da treba stati i porazgovarati – najprije s bližnjima, a po potrebi i sa stručnjacima“, ističe Gereš.

Dodaje kako ne postoje „premali“ problemi: razlika je samo u tome hoćemo li reagirati ranije ili kasnije.

Građanima je pritom dostupna i besplatna psihološka podrška kroz savjetovališta za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ona djeluju u svim županijama, bez potrebe za uputnicom, a namijenjena su svima koji imaju dilemu trebaju li pomoć i kome se obratiti.

„Dovoljno je nazvati, a tim stručnjaka procijenit će je li dovoljan jedan razgovor podrške ili je potrebno uključiti dodatne službe“, objašnjava Gereš.

Suvremeni izazovi dodatno opterećuju mentalno zdravlje.

Stres, životne promjene, gubitak bliske osobe, razvod, financijske teškoće ili iscrpljujući radni uvjeti samo su neki od razloga zbog kojih se ljudi sve češće javljaju po pomoć. Ako su naši mehanizmi nošenja sa stresom oslabljeni, čak i naizgled „manji“ problemi mogu dovesti do osjećaja bespomoćnosti.

Ipak, mentalno zdravlje danas je manje tabu tema nego prije.

Prema Gereševim riječima, pandemija koronavirusa bila je prekretnica. Od 2020. godine bilježi se porast broja ljudi koji traže psihološku podršku, osobito zbog problema povezanih sa stresom, anksioznošću i depresijom.

„Ljudi su postali svjesniji svojih poteškoća i spremniji potražiti pomoć“, kaže.

Za kraj, Gereš naglašava da ne moraju svi ići psihijatru, ali svatko može učiniti nešto za svoje mentalno zdravlje.

''Uravnotežena prehrana, redoviti kontakti s drugim ljudima, tjelesna aktivnost i šetnje, kvalitetan san te izbjegavanje ekrana prije spavanja snažni su zaštitni faktori. „To su male, ali važne navike koje dugoročno čine veliku razliku“, poručuje.

Poruka je jasna: briga o mentalnom zdravlju nije znak slabosti, nego odgovornosti prema sebi. I što ranije potražimo podršku, to je put prema ravnoteži kraći.