Zanimljivosti o Božiću koje možda niste znali

Blagdan je Božića, a u nastavku donosimo vam nekoliko informacija o božićnim običajima ali i o zanimljivim konceptima te rekordima vezanim uz Božić koje možda niste znali.

Tradicija slavljenja Božića izvorno je poganska, povezana je sa zimskim solsticijem i stara je tisućama godina, baš kao i brojni drugi običaji kojima se ovaj blagdan danas obilježava.

U ranim danima kršćanstvo se uglavnom širilo po gradovima dok su se poganska vjerovanja i tradicije zadržali u ruralnim krajevima. Riječ pogan zapravo i potječe od latinskog termina paganus koji se može prevesti kao polje, selo, seljak i sl. Kršćani su zazirali od pogana, ali su bili poprilično fascinirani njihovim svetkovinama i ritualima.

Božićno drvce njemački je izum iz 17. stoljeća, no i ono vuče korijene iz poganske prakse ukrašavanja kuće zelenilom u prosincu, a Djed Mraz ili Božićnjak također je, barem dijelom, nasljednik drevnih poganskih ideja o duhovima koji zimi putuju nebom.

U Bibliji nigdje ne piše kada se rodio Isus, a rani kršćani nisu slavili njegovo rođenje. Blagdan je službeno prihvaćen tek u četvrtom stoljeću u Rimu. Jedan od ključnih razloga, smatraju povijesničari, bilo je širenje ideje prema kojoj je Isus bio duh, a ne čovjek. Uvođenje rođendana bilo je odgovor Crkve na ono što je smatrala herezom.

Prema stručnjacima za Bibliju, Isus se najvjerojatnije rodio u spilji, a ne u štali. Brojni teolozi smatraju da se nije rodio 25. prosinca, već negdje u rujnu između 6. godine p. n. e. i 30. godine n. e.

U Bibliji se nigdje ne spominje broj kraljeva, odnosno mudraca koji su odali poštovanje novorođenom Isusu.
Zima je u agrarnom društvu bila idealno vrijeme za slavlja i kontemplaciju. U tom razdoblju svi su poljoprivredni radovi bili obavljeni pa nije bilo puno posla, barem ne u polju. Festivali su dobro došli ljudima da nekako podnesu hladnoću te manjak dnevnog svjetla i hrane.

Tradicija vješanja poklona na drveće ili stavljanja pod stabla vjerojatno potječe iz druidskog vjerovanja da je drveće izvor svih dobrih stvari, a ljubljenje pod imelom potječe od tradicije štovanja Frigge, nordijske boginje ljubavi koja se povezuje s imelom.

Slavljenju Božića protivili su se puritanci, a u Engleskoj je bilo zabranjeno za vrijeme Olivera Cromwella.

Darivanje je izvorno bilo novogodišnji običaj, a božićnim je postalo tek u viktorijansko doba u 19. stoljeću.

Lik Krampusa, polujarca, poludemona koji šibom tjera djecu na poslušnost potječe iz nordijske mitologije u kojoj je on bio sin Hel, vladarice svijeta mrtvih. U Njemačkoj je prije više stoljeća postao svojevrsna druga strana sv. Nikole.

Američki su znanstvenici izračunali da bi Djed Božićnjak, kako bi isporučio sve poklone, morao putovati brzinom od oko 1000 km u sekundi i posjetiti 822 doma u sekundi kako bi isporučio sve poklone širom svijeta.

Vješanje čarapa potječe iz nizozemskog običaja da se hrana za magarce Svetog Nikole ostavlja u posloženim cipelama.

Svake godine u Europi se za Božić uzgoji oko 60 milijuna jelki.

Najuspješniji božićni film je 'Kako je Grinch ukrao Božić', a najviše božićnih pjesama na prvom mjestu liste imali su Beatlesi 1963, 65 i 67. godine.

Djed Božićnjak sekularna je, posvjetovljena verzija Svetog Nikole, a potječe od nizozemskog Sinterklaasa. Božićni darivatelji različito se zovu u raznim zemljama: Santa Claus u Velikoj Britaniji i SAD-u, Christkind u Njemačkoj, La Befana u Italiji, Pere Noel u Francuskoj, Deduška Moroz u Rusiji...

Ostavite komentar