Ester Sardoz Barlessi bila je istarska književnica, rođena u Puli 4. studenoga 1936. godine, a preminula je u rodnom gradu, na današnji dan, 13. siječnja 2017. godine.
Poezijom i prozom književno se potvrdila u zrelim godinama. Pisala je na talijanskom književnom jeziku i pulskom inačicom istromletačkoga.
Tematski je vezana za rodni grad (osobito Kaštanjer) i istarski zavičaj, često s nježnom nujnošću i nostalgijom, strašću za pripovijedanjem i psihološkim poniranjem u nutrinu likova. Rat i egzodus drugoga poraća i u njezinim su tekstovima ostavili znatna traga.
Teme joj se najčešće tiču subjektivnih emocija potaknutih živom sadašnjošću ili izazvanih sjećanjem, povijesnih trauma, osjećaja gubitaka i patnje, iskustva udovištva, izraza djetinje i majčinske ljubavi, veze s prirodom... Osobito u prozi njeguje misaonost i detalj.
Tiskane su joj pripovijesti E in mezzo un fiume (Fiume 1997.), roman Una famiglia istriana / Jedna istarska obitelj (dvojezično izdanje Pola/Pula 1999.; Fiume 2005. samo na talijanskom), koji kao dvadesetostoljetna „prozna panorama“ tematski i jezično-estetski zauzima posebno mjesto u novijoj literaturi talijanske zajednice u Istri, te priče Panorama ristretto (Fiume 2009.).
Foto: Istrapedia
Objavljivala je u riječkom tromjesečniku za kulturu La Battana, dvotjedniku Panorama, dnevniku La Voce del popolo u kojemu je imala tjednu kolumnu „Drio el canton“, u godišnjaku Jurina i Franina, novarskom časopisu Tempo sensibile i drugdje.
Višestruko je nagrađivana na natječaju Istria Nobilissima, za poeziju i za prozu, a nagrađivana je i na natječajima za dijalektalnu poeziju La Voce del popolo i „Città di Treviso“ te na miljskom „Poesia in piazza“. Zastupljena je u antologijama i književnim pregledima (Antologia Istria Nobilissima, Voci nostre i dr.).
Bila je aktivna članica pulske Zajednice Talijana gdje je moderirala brojne književne programe, predstavljala knjige i autore, a godinama unazad vodila je i literarnu skupinu s učenicima talijanske osnovne škole.
Pulska zbirka umjetnina razvija se od 1970. godine, kada je u Opatijskoj ulici otvoren prvi gradski izložbeni prostor. Tijekom desetljeća suradnja s umjetnicima stvorila je fundus od oko 800 djela, a uvrštavanjem pojedinačnih grafičkih listova broj prelazi 1.000.
Tijekom predavanja razgovaralo se o odnosima roditelj – škola – učenik, obrazovanju, međusobnom uvažavanju i povjerenju, a dr. Jokić je teme predstavio na interaktivan način, uz činjenice i glazbu.
Pozivaju se svi sudionici da se ponašaju primjereno prije, tijekom i nakon utakmice te da fer i korektnim navijanjem doprinesu stvaranju pozitivnog ozračja sportskog događaja.
Akademsko znanje s disciplinom i strpljenjem koje zahtijeva slastičarski zanat uspješno je spojila Dora Kurilić iz Pule, prvostupnica gastronomije Veleučilišta Aspira.
Općina Žminj još je jednom izrazila ponos na uspjeh hrvatske reprezentacije i zadovoljstvo što je, zahvaljujući Igoru Galantu, dala svoj doprinos ovom značajnom sportskom postignuću.
Petak, 12. prosinca, započinje u 17:00 sati dječjim programom „Potraga za adventskim blagom – Tko je oteo Rudolfa“ i kreativnom radionicom „Čudesna priča za čaroban Božić“ u organizaciji Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Poreč.
Ako i dalje tražit inspiraciju za svoje najdraže, zavirite u online ponudu ili posjetite Harvey Norman poslovnicu u Puli, koja je ispunjena božićnim ugođajem i budi nove ideje za poklone.
Više od 100 statista prikazat će Svetu obitelj, Tri kralja na konjima, anđele, pastire, rimske vojnike te demonstrirati stare zanate, stvarajući imerzivnu rekreaciju „Najveće priče ikad ispričane“.
Program „Ususret Božiću“ protekao je u znaku zajedništva i pravog blagdanskog duha, a organizatori zahvaljuju svim sudionicima, voditeljicama radionice, školi i učiteljici, kao i svima koji su svojim dolaskom i podrškom doprinijeli uspjehu događanja.
Vlatko kroz humor istražuje pitanja poput: „Što sam napravio? Što je dovoljno? Koliko mi je dovoljno?“ – te kroz iskrene i urnebesne fore nastoji nasmijati publiku.