Kod Poreča nađeno 78 plemenitih periski: Najveći uspjeh u cijelom Mediteranu
Poreč se uključio u očuvanje i educiranje o periskama.
IstraIN
10 Ožujak 2025 I 10:23
Foto: Grad Poreč
Kraj šetnice i mostića u Zelenoj laguni u Poreču, postavljena je tabela u sklopu akcije „Jeste li ih vidjeli“, kojom Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja poziva javnost da dojave lokacije na kojima su uočene žive jedinke plemenite periske (Pinna nobilis).
Akcija se provodi od 2020. godine i aktualna je kroz cijelu godinu, a ponajviše u ljetnim mjesecima, kada je i učestalost opažanja morskih organizama povećana. Osim na ovoj lokaciji, dvije tabele su postavljene i na lokacijama u Vrsaru, a u planu je da ih se postavi još.
Tabele su na hrvatskom i talijanskom, jeziku uz QR kod koji vodi na prijevod na engleski i poveznicu za one koji žele doznati više. Sve to s jednim ciljem – očuvati ugroženu plemenitu perisku, kroz edukaciju kupača, ribolovaca i nautičara, pogotovo turista. Zato će se s akcijom na području Poreča nastaviti i dalje kroz postavljanje tabela i plakata u svrhu edukacije.
Projekt „Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru“ u Istri provodi Javna ustanova Natura Histrica od 2020. godine. Osim obilaženja i provjere dojava o novo pronađenim živim jedinkama plemenite periske, njihovi djelatnici u suradnji s vanjskim stručnjacima postavljaju i kolektore za prihvat mlađi periske.
Tako su 2023. godine kolektori bili postavljeni na 2 lokacije u blizini Poreča, na pliću Bekarija te pliću Ćivran u periodu od svibnja do studenog te je pregledom istih ukupno pronađeno 78 živih periski koje su prevezene u Akvarij Pula, što je bio izuzetan uspjeh, budući da ih u cijelom Mediteranu nije pronađeno toliko.
Foto: Grad Poreč
Pridonijelo je tome sigurno i čisto more, zahvaljujući novim pročistačima otpadnih voda, financiranima iz EU fondova, koji su prije godinu nekoliko godina dana stavljeni u funkciju na području Grada Poreča-Parenzo i cijele Poreštine kao prvi u Istri. Čisto more pogodno je za razvoj periski, ali i za cijeli morski eko sustav.
Plemenite periske su izuzetno važne jer su endem Sredozemnog mora te su rasprostranjene u cijelom Jadranskom moru i najčešće se mogu pronaći između 2 i 30 m dubine ističu iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na svojim web stranicama. Kako se radi o najvećem mediteranskom školjkašu koji može narasti i do 120 cm, jedan je od atraktivnijih školjkaša hrvatskog podmorja. Plemenita periska je strogo zaštićena vrsta i svako uznemiravanje te namjerno vađenje živih ili uginulih jedinki (praznih ljuštura) je zabranjeno.
Populacije plemenite periske u cijelom Mediteranu pa i u Jadranskom moru su zahvaćene smrtonosnom zarazom koja dovodi do masovnih ugibanja. Smrtnost je na mnogim lokacijama i 100%, a zbog dramatičnog pada populacije, plemenita periska je u razdoblju od samo godine dana dobila status kritično ugrožene vrste na globalnoj razini.
Foto: Grad Poreč
Donedavno populacije s brojnim živim plemenitim periskama, sada su mahom samo skupine praznih ljuštura uginulih jedinki. Dojave o opažanjima živih jedinki plemenite periske, pogotovo onih u recentnim godinama od kada je zaraza prisutna u prirodi, važne su zbog identifikacije onih jedinki koje su usprkos zarazi i dalje žive. Takve jedinke su ključne za obnovu populacije i opstanak vrste te je iste potrebno pratiti i ako je potrebno dodatno zaštiti.
Ako opazite plemenitu perisku za koju sumnjate da je živa, potrebno je provesti kratku provjeru kako bi se potvrdila sumnja. Iznad periske trebate nježno proći rukom kroz morsku vodu, uslijed čega će se periska, ako je živa, zatvoriti. Pri tome trebate paziti da perisku ne dirate. Na ovoj poveznici možete pogledati kratak video kako ispravno provesti navedenu provjeru.
Informaciju o opažanju žive plemenite periske dojavite na e-mail adresu vrste@mingor.hr ili unesite u online obrazac za dojavu - putem ove poveznice.
Dani otvorenih vrata agroturizama Istre već 16 godina promoviraju ruralni prostor, lokalnu proizvodnju i tradicionalnu gastronomiju, podsjećajući na važnost očuvanja istarskih običaja i recepata koji se prenose generacijama.
Festival Melodije Istre i Kvarnera (MIK) otvorio je natječaj za nove skladbe koje će biti izvedene na festivalskom izdanju 2027. godine. Autori svoje radove mogu prijaviti do 31. siječnja, a nova festivalska karavana na put kreće početkom lipnja.
Koliko umjetna rasvjeta utječe na naš okoliš, zdravlje i pogled na zvjezdano nebo? Odgovore na ta pitanja ponudit će poznati hrvatski astronom i edukator Korado Korlević na predavanju koje će se u petak, 6. studenoga, održati u Zvjezdarnici Višnjan na Tićanu.
Iz Općine napominju kako roditelji djece koja pohađaju Dječji vrtić Barban ili Osnovnu školu Barban ne trebaju poduzimati dodatne korake niti provjeravati popis.
Šetnja je još jednom podsjetila na važnost očuvanja lokalne povijesti, tradicije i sjećanja na generacije vrijednih Rovinjki koje su svojim radom ostavile neizbrisiv trag u životu grada.
Bacanje hrane nije samo pitanje navika u kućanstvu. O toj su temi raspravljali i sudionici Europskog panela građana, a njihove su preporuke informirale daljnje europske politike i aktivnosti.
Hrvatski povijesni spektakl „Posljednji rimski bog”, redatelja Božidara Domagoja Burića, ambiciozan je filmski projekt koji već na prvi pogled odskače od onoga što smo navikli gledati u domaćoj kinematografiji.
Jubilarno, 20. izdanje smotre klapa „Puna mi Pula” održat će se u subotu, 7. studenoga 2026., u Domu hrvatskih branitelja u Puli. Publiku očekuje susret klapa iz različitih krajeva Hrvatske, a domaćini i organizatorice tradicionalno su članice ženske klape Teranke.
Ljubitelji kvizova, znanja i dobre zabave ponovno dolaze na svoje! U Rovinju su otvorene prijave za treće kolo Kviz lige za mlade, koje će se održati 5. studenoga, a sudionike očekuju zanimljiva pitanja, druženje i prilika za osvajanje vrijednih nagrada.
Od proslave Martinja i humanitarnih aktivnosti do kazališnih predstava, tradicionalnog Sa(n)jma knjige u Istri i početka Adventa, Puljane i njihove goste očekuje mjesec ispunjen kulturom, zabavom i druženjem.
Europska komisija u kampanji predstavlja ljude koji su već sudjelovali u panelima građana. Njihova iskustva trebala bi pokazati kako izgleda rasprava u kojoj različiti pogledi postaju dio zajedničkih preporuka.