Batanina jedra bila su ukras posebnog vikenda u Zagrebu

Dok je ovog vikenda centar Zagreba blistao u Festivalu svjetla, a najljepše zagrebačke magnolije cvjetale na Trgu kralja Tomislava, u obližnjoj Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, tijekom subotnje večeri, batanina jedra pričala su o moru i rovinjskoj baštini.

Kroz prezentaciju, pjesmu i zalogaje mora članovi Udruge- Associazione "Kuća o batani-Casa della batana" predstavili 20 godina uspješnog rada svog Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana" predvođeni predsjednikom udruge Ennijom Cherinom i ravnateljicom istoimene ustanove, Nives Giruicin.

Jedro po jedro, fotografija po fotografija pred očima zagrebačke publike dočaravali su plavetnilo rovinjskog akvatorija i pravu regatu važnih trenutaka koji su obilježili bataninu plovidbu kroz dva desetljeća njezina očuvanja.

Nakon kratke uvodne riječi Silvije Jacić, suradnice za promociju Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana", ravnateljica Ustanove-Istituzione "Kuća o batani-Casa della batana" Nives Giuricin otpočela je prezentaciju pod nazivom "Ekomuzej kao referentna točka rovinjskog identiteta".

U uvodnom dijelu upoznala je prisutne s poviješću Rovinja-Rovigno i značajem batane za lokalnu zajednicu. Potom je predstavila razvoj rovinjskog ekomuzeja i sve njegove sastavnice aktivnosti, projekte, postignuća i priznanja. U drugom dijelu prezentacije publici je približila rovinjsku glazbenu baštinu i dijalekt  s pomoću video materijala koji su u srce Zagreba donijeli glasove nezaboravne Liliane Budicin Manestar, mladog Alessija Giuricina i članova SAC-KUD-a “Marco Garbin” CI/ZT “Pino Budicin”. 

Foto: Ekomuzej Batana

Specifičnim i melodičnim dijalektom odnosno kako ga Rovinjci nazivaju jezikom (Favièla ruvìgniʃa), spontano se na kraju prezentacije prisutnima obratio član udruge Francesco Budicin.

Iako ga publika nije razumjela, emocija kojom je zahvalio na angažmanu svima uključenima u očuvanje maritimne baštine Rovinja-Rovigno, ganula je mnoge pa je tako, još spontanije, kraj prezentacije biranim riječima zaključila Vesna Jurić-Rukavina, novinarka i urednica zagrebačkog HRT Radio Sljeme na kojem vodi nagrađivanu emisiju "Prstom po globusu":

"Iako sam razumjela tek pokoju riječ, bilo je pravo zadovoljstvo slušati ovo jezično bogatstvo. Ono je samo dio nasljeđa čiji je simbol batana i o kojem smo večeras puno naučili. Priča o batani je priča o pravom Rovinju i ona zaslužuje biti pretvorena u dokumentarni film.

Kao dopredsjednica FIJETA (Svjetskog udruženja turističkih novinara i pisaca u turizmu) posebno ću se angažirati u tom pogledu kako bi ova vrijedna i važna baštinska nastojanja bila prepoznata i izvan granica naše zemlje".

Foto: Ekomuzej Batana

Zahvaljujući članovima udruge, a posebno Eniju Sošiću, Jasni Bešker i Dolores Smoljan, nakon završetka prezentacije i razgleda izložbe uslijedilo je neformalno druženje uz čašu malvazije, pincu i zalogaje s bakalarom i slanim inćunima.

Na stolovima uzvanike je kao dar čekalo drugo izdanje knjige "Rovinjska batana i njezino jedro" Libera Benussija, novi promotivni materijali Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana" te autorske razglednice slikara Giannija Pokrajca koje prikazuju rovinjske vedute.

Za pravu rovinjsku atmosferu zadužen je bio Luciano Dandolo koji je unatoč virozi, glasom i gitarom potaknuo članove udruge da mu se pridruže u izvođenju "Viècie batàne" i drugih rovinjskih pjesama koje su okupljenima izmamile osmijehe na lica.

Iako je glavnu riječ u daljnjem razvoju ekomuzeja pa i u ovoj večeri prepustio mlađim generacijama, među složnim raspjevanim glasovima, mogao se čuti i glas Marina Budicina, idejnog začetnika ekomuzeja i sadašnjeg dopredsjednika Udruge- Associazione "Kuća o batani-Casa della batana".

Večeri s batanom i njezinim ljudima pridružio se i fotograf Damir Fabijanić zaslužan za niz idejnih rješenja i fantastičnih fotografija batane i Rovinja-Rovigno, iskusna zagrebačka vodičkinja Marjeta Trkman Kravar koja je Rovinjce 2018. provela kroz Zagreb, Katarina Varenica urednica programa kulture HKR-a koja dugi niz godina prati rad ekomuzeja te njegove suradnice i vrsne stručnjakinje s područja muzeologije, etnologije i folkloristike, Tanja Kocković Zaborski, kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu te Jelena Ivanišević, viša znanstvena suradnica sa zagrebačkog Instituta za etnologiju i folkloristiku koja je iznijela svoje dojmove:

"S radošću se sjećam gostovanja u Rovinj-Rovigno u koji me kao predavačicu pozvala programska voditeljica i tadašnja predsjednica udruge, Tamara Nikolić Đerić. Uključenost lokalne zajednice u projekt Ekomuzeja batana je doista dojmljiva. Strast, znanje i trud uloženi u dva desetljeća ove baštinske priče, pokazuju impresivne rezultate u očuvanje rovinjske maritimne baštine.

Ekomuzej "Batana" je mnogo više od muzeja posvećenog tradicijskom znanju izrade ovih drvenih barki. Umjesto pukog očuvanja prošlosti, koja se uvijek čini ljepša nego što je doista bila, on pokazuje vitalnost zajednice da prihvati i osmisli svoju budućnost na temelju prošlosti.

Čini se da rovinjska zajednica vezana uz batane prihvaća da je promjena temeljni princip preživljavanja kulturnih praksi svakodnevice, te u skladu s time aktivno djeluje u promišljanju mjesta koje batana, u društvenom i simboličnom smislu, danas zauzima".

Foto: Ekomuzej Batana

Večernjoj prezentaciji Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana" prethodio je sadržajan i edukativan razgled Zagreba za članove Udruge-Associazione "Kuća o batani-Casa della batana" zahvaljujući domaćinu, Arheološkom muzeju u Zagrebu. U njemu su članovi naše udruge razgledali dio postava AMZ-a, i to njegov najatraktivniji dio s Egipatskom zbirkom i famoznim mumijama koja je oduševila najmlađe članove udruge.

Potom je uslijedila interpretacijska šetnja centrom Zagreba uz kustosa Ozrena Domitera koji je predstavljajući kopije artefakata na mjestu pronalaska (Zrinjevac, Petrinjska ulica, Trg bana Jelačića, Kaptol, kazalište Gavella) predstavio projekt "Zagreb dok ga još ni bilo" pruživši Rovinjcima poseban doživljaj glavnoga grada.

Šetnja sunčanim Zagrebom, tržnicom Dolac, Splavnicom, prolazom Oktogon, Cvjetnim trgom i glavnom ulicom, Ilicom te ručak u tradicijskom restoranu "Stari fijaker" baš kao i uživanje u atrakcijama Festivala svjetla prije povratka u Istru, učinila je ovaj dan nezaboravnim.

Dojmove o studijskom posjetu, ali i predstavljanju Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana" iznio je predsjednik Udruge-Associazione "Kuća o batani - Casa della batana", Ennio Cherin:

"Naša udruga je uvijek imala običaj organizirati studijska putovanja i druženja tijekom godine, no zbog pandemije i drugih razloga bili smo prinuđeni odustati od te prakse. Ove smo godine ponovno krenuli s organizacijom studijskih putovanja i upravo zbog toga odabrali glavni grad koji nas je dočekao s magičnom atmosferom jer se naš dolazak poklopio s održavanjem Festivala svjetla.

Zahvaljujući Arheološkom muzeju doživjeli smo Zagreb na jedan drugačiji način te dobili priliku prezentirati naš dugogodišnji rad. Promocija je danas vrlo važna, kako na društvenim mrežama tako i uživo. Potrudili smo se stoga zagrebačkoj publici priuštiti vizualni doživljaj našom izložbom fotografija te kroz sadržajnu prezentaciju dočarati sve što Udruga i Ustanova rade na sve intenzivnijoj revitalizaciju pomorske i kulturne baštine našeg grada.

Naši ciljevi u trećem desetljeću rada uključuju i nastojanja da sve one još uvijek skrivene običaje koji postepeno izumiru oživimo i ponudimo mladima kako bi se za njih zainteresirali".

Foto: Ekomuzej Batana

Nives Giuricin, ravnateljica Ustanove-Istituzione "Kuća o batani-Casa della batana" za kraj je istaknula: "Izuzetno nam je drago što smo dobili priliku predstaviti rad našeg ekomuzeja na ovakvoj razini u glavnom gradu. Najljepše zahvaljujemo zagrebačkoj publici na dolasku i zanimanju za naše nasljeđe te se radujemo najavljenim posjetima Rovinju-Rovigno.

Također, zahvaljujemo na uistinu srdačnom gostoprimstvu Arheološkom muzeju u Zagrebu, posebice ravnatelju Ivanu Radmanu Livaji i višem kustosu Ozrenu Domiteru na besprijekornoj organizaciji i komplimentima koje su nam uputili te na edukativnim sadržajima s kojima su nam približili jednu od najvažnijih kulturnih institucija u Hrvatskoj.

Uspostavljeni kontakti donijeli su neke nove ideje i mogućnosti. Nadamo se još nekoj prilici za predstavljanje našeg baštinskog bogatstva na još kreativniji i inovativniji način usmjerene prema široj publici kako bi što veći broj Zagrepčana prepoznao našu malu batanu kao simbol našeg prelijepog grada", zaključila je Nives Giuricin, ravnateljica Ustanove-Istituzione "Kuća o batani-Casa della batana".