Govor mržnje nije sloboda govora: CGI Poreč okupio ključne institucije, stručnjake i stručnjakinje u Zagrebu

Ovog je ponedjeljka u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu održan okrugli stol pod nazivom „Govor mržnje ili sloboda govora?“, u organizaciji Centra za građanske inicijative Poreč.

Događaj je okupio predstavnike i predstavnice ključnih institucija, medija, pravne struke i organizacija civilnog društva, s ciljem otvaranja dijaloga o odgovornosti za govor mržnje u medijskom i digitalnom prostoru.

Okrugli stol održan je simbolično na Međunarodni dan vidljivosti trans osoba, čime je naglašena važnost zaštite LGBTIQ+ zajednice, koja je – kako su istaknuli sudionici i sudionice – česta meta diskriminatornog i dehumanizirajućeg medijskog sadržaja.
Istraživanja i analize kao pokretač promjene

Na događaju su predstavljeni rezultati ankete među LGBTIQ+ osobama o utjecaju medijskih sadržaja na svakodnevicu, mentalno zdravlje i osjećaj sigurnosti, kao i pravna analiza sadržaja portala Narod.hr koju je izradila odvjetnica Zrinka Bojanić. Oba dokumenta potvrđuju kontinuirani obrazac govora mržnje i diskriminacije, uz istovremeni izostanak adekvatne institucionalne reakcije.

„U razdoblju od 2014. do 2023. Vijeće za elektroničke medije (VEM) nije donijelo nijednu odluku vezano uz diskriminaciju u medijima po osnovi spola, roda, rodnog identiteta ili spolne orijentacije, iako su druge institucije – poput Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Novinarskog vijeća časti – prepoznale štetnost takvih sadržaja,“ istaknula je Nataša Vajagić iz CGI-ja.

Institucionalni raskoraci i potencijali DSA-a

Rasprava je bila podijeljena u tri tematska bloka: institucionalno postupanje i pravni okvir, granice slobode govora te regulacija digitalnog prostora kroz Europski akt o digitalnim uslugama (DSA).

Biljana Romić zatražila je od VEM-a pojašnjenje razlike između aktivnog i pasivnog govora mržnje, podsjetivši pritom na članak 14. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima, koji uključuje i „poticaj“ te „pogodovanje“ diskriminaciji – što VEM u praksi zanemaruje.

Marija Lugarić, saborska zastupnica, istaknula je da mediji snose odgovornost i za komentare koji se objavljuju ispod njihovih članaka, pogotovo kada sadrže prijetnje. “Ako netko u komentarima poziva na moje ubojstvo, netko nije obavio svoj posao”, poručila je, naglasivši kako rezultati CGI-jeve ankete pokazuju gdje počinje govor mržnje – tamo gdje medijski sadržaji ostavljaju osobe u osjećaju nesigurnosti i ugroženosti.

Maja Munivrana s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podsjetila je da prema članku 17. Europske konvencije o ljudskim pravima nije dopušteno koristiti svoja prava kako bi se kršila prava drugih. Istaknula kako se u nekim slučajevima radi o poticanju i širenju mržnje i diskriminacije koje nisu uvijek izravne, ali su jasno prepoznatljive kroz njihovu namjeru.

Foto: CGI Poreč

Zakonske promjene i civilizacijski minimum

Vedrana Perišin iz Ureda pučke pravobraniteljice ukazala je na nelogičnosti u provedbi DSA-a, koji je već godinu dana na snazi, a građani i građanke i dalje ne znaju kako i kome prijaviti štetne sadržaje. Istaknula je da postoji jasna povezanost između komentara i članaka, te da VEM zanemaruje svoju obvezu djelovanja.

Rada Borić, saborska zastupnica, osvrnula se na sporost sudova u donošenju presuda za govor mržnje i prijetnje, uključujući i one koje je sama prijavljivala.

Daniel Martinović iz udruge Dugine obitelji poručio je da je porazno što LGBTIQ+ osobe i dalje moraju dokazivati svoju vrijednost: „Ako imamo neku agendu, onda je to ravnopravnost – i to bi svi trebali potpisati. Žalosno je da smo, kao društvo, otupjeli na diskriminaciju koja nas prikazuje kao manje vrijedne.“

Munivrana je dodatno naglasila važnost edukacije i prevencije, dok je Perišin upozorila na to da ilegalni sadržaji ohrabruju prekršitelje, a komentatori koji krše zakon ostaju nekažnjeni – time se ciklus mržnje dodatno produbljuje.

Na opasku Josipa Popovca iz VEM-a da će svjetonazorski prijepori uvijek postojati, moderatorica Lana Bobić uzvratila je da se ne radi o svjetonazoru, već o civilizacijskom minimumu.

Foto: CGI Poreč

Sudionici i sudionice složili su se kako sloboda govora ne smije biti izgovor za širenje mržnje i diskriminacije. Potrebne su jasnije zakonske definicije, veća transparentnost u odlučivanju, bolja međuinstitucionalna suradnja te jačanje regulatornih mehanizama.

Mašenjka Bačić iz Novinarskog vijeća časti ukazala je na paradoks da upravo VEM, koji bi trebao štititi slobodu govora i sprječavati diskriminaciju, izbjegava intervenirati pozivajući se na potrebu zaštite slobode izražavanja. Istaknula je da, za razliku od VEM-a, Novinarsko vijeće časti – koje se sastoji od samih novinara i novinarki – vrlo pažljivo pristupa svakom slučaju, uvažavajući slobodu govora, ali i jasno prepoznajući gdje ona prestaje, a počinje govor mržnje.

U odlukama koje se odnose na portal Narod.hr, Vijeće je nedvosmisleno utvrdilo postojanje diskriminacije i dehumanizacije LGBTIQ+ zajednice.

Saborske zastupnice Marija Lugarić i Rada Borić izjavile su su da su otvorene pokretati izmjene Zakona o elektroničkim medijima kako bi se osiguralo djelotvornije sankcioniranje diskriminatornog izvještavanja i govora mržnje.

Na kraju, naglašeno je da nije prihvatljivo da članove i članice VEM-a bira politika, već bi to trebali biti neovisni stručnjaci i stručnjakinje. Dokle god se diskriminacija i govor mržnje percipiraju kao „drugo mišljenje“, umjesto kao ilegalan sadržaj, ljudska prava u medijskom prostoru ostat će nezaštićena.

Akciju pod nazivom “DiskrimiNacija” provodi Centar za građanske inicijative Poreč, podržanu putem javnog poziva za akcije za obranu europskih vrijednosti programa Impact4Values.