Govor mržnje nije sloboda govora: CGI Poreč okupio ključne institucije, stručnjake i stručnjakinje u Zagrebu
Ovog je ponedjeljka u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu održan okrugli stol pod nazivom „Govor mržnje ili sloboda govora?“, u organizaciji Centra za građanske inicijative Poreč.
Ovog je ponedjeljka u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu održan okrugli stol pod nazivom „Govor mržnje ili sloboda govora?“, u organizaciji Centra za građanske inicijative Poreč.
Događaj je okupio predstavnike i predstavnice ključnih institucija, medija, pravne struke i organizacija civilnog društva, s ciljem otvaranja dijaloga o odgovornosti za govor mržnje u medijskom i digitalnom prostoru.
Okrugli stol održan je simbolično na Međunarodni dan vidljivosti trans osoba, čime je naglašena važnost zaštite LGBTIQ+ zajednice, koja je – kako su istaknuli sudionici i sudionice – česta meta diskriminatornog i dehumanizirajućeg medijskog sadržaja.
Istraživanja i analize kao pokretač promjene
Na događaju su predstavljeni rezultati ankete među LGBTIQ+ osobama o utjecaju medijskih sadržaja na svakodnevicu, mentalno zdravlje i osjećaj sigurnosti, kao i pravna analiza sadržaja portala Narod.hr koju je izradila odvjetnica Zrinka Bojanić. Oba dokumenta potvrđuju kontinuirani obrazac govora mržnje i diskriminacije, uz istovremeni izostanak adekvatne institucionalne reakcije.
„U razdoblju od 2014. do 2023. Vijeće za elektroničke medije (VEM) nije donijelo nijednu odluku vezano uz diskriminaciju u medijima po osnovi spola, roda, rodnog identiteta ili spolne orijentacije, iako su druge institucije – poput Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Novinarskog vijeća časti – prepoznale štetnost takvih sadržaja,“ istaknula je Nataša Vajagić iz CGI-ja.
Institucionalni raskoraci i potencijali DSA-a
Rasprava je bila podijeljena u tri tematska bloka: institucionalno postupanje i pravni okvir, granice slobode govora te regulacija digitalnog prostora kroz Europski akt o digitalnim uslugama (DSA).
Biljana Romić zatražila je od VEM-a pojašnjenje razlike između aktivnog i pasivnog govora mržnje, podsjetivši pritom na članak 14. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima, koji uključuje i „poticaj“ te „pogodovanje“ diskriminaciji – što VEM u praksi zanemaruje.
Marija Lugarić, saborska zastupnica, istaknula je da mediji snose odgovornost i za komentare koji se objavljuju ispod njihovih članaka, pogotovo kada sadrže prijetnje. “Ako netko u komentarima poziva na moje ubojstvo, netko nije obavio svoj posao”, poručila je, naglasivši kako rezultati CGI-jeve ankete pokazuju gdje počinje govor mržnje – tamo gdje medijski sadržaji ostavljaju osobe u osjećaju nesigurnosti i ugroženosti.
Maja Munivrana s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podsjetila je da prema članku 17. Europske konvencije o ljudskim pravima nije dopušteno koristiti svoja prava kako bi se kršila prava drugih. Istaknula kako se u nekim slučajevima radi o poticanju i širenju mržnje i diskriminacije koje nisu uvijek izravne, ali su jasno prepoznatljive kroz njihovu namjeru.
Foto: CGI Poreč
Zakonske promjene i civilizacijski minimum
Vedrana Perišin iz Ureda pučke pravobraniteljice ukazala je na nelogičnosti u provedbi DSA-a, koji je već godinu dana na snazi, a građani i građanke i dalje ne znaju kako i kome prijaviti štetne sadržaje. Istaknula je da postoji jasna povezanost između komentara i članaka, te da VEM zanemaruje svoju obvezu djelovanja.
Rada Borić, saborska zastupnica, osvrnula se na sporost sudova u donošenju presuda za govor mržnje i prijetnje, uključujući i one koje je sama prijavljivala.
Daniel Martinović iz udruge Dugine obitelji poručio je da je porazno što LGBTIQ+ osobe i dalje moraju dokazivati svoju vrijednost: „Ako imamo neku agendu, onda je to ravnopravnost – i to bi svi trebali potpisati. Žalosno je da smo, kao društvo, otupjeli na diskriminaciju koja nas prikazuje kao manje vrijedne.“
Munivrana je dodatno naglasila važnost edukacije i prevencije, dok je Perišin upozorila na to da ilegalni sadržaji ohrabruju prekršitelje, a komentatori koji krše zakon ostaju nekažnjeni – time se ciklus mržnje dodatno produbljuje.
Na opasku Josipa Popovca iz VEM-a da će svjetonazorski prijepori uvijek postojati, moderatorica Lana Bobić uzvratila je da se ne radi o svjetonazoru, već o civilizacijskom minimumu.
Foto: CGI Poreč
Sudionici i sudionice složili su se kako sloboda govora ne smije biti izgovor za širenje mržnje i diskriminacije. Potrebne su jasnije zakonske definicije, veća transparentnost u odlučivanju, bolja međuinstitucionalna suradnja te jačanje regulatornih mehanizama.
Mašenjka Bačić iz Novinarskog vijeća časti ukazala je na paradoks da upravo VEM, koji bi trebao štititi slobodu govora i sprječavati diskriminaciju, izbjegava intervenirati pozivajući se na potrebu zaštite slobode izražavanja. Istaknula je da, za razliku od VEM-a, Novinarsko vijeće časti – koje se sastoji od samih novinara i novinarki – vrlo pažljivo pristupa svakom slučaju, uvažavajući slobodu govora, ali i jasno prepoznajući gdje ona prestaje, a počinje govor mržnje.
U odlukama koje se odnose na portal Narod.hr, Vijeće je nedvosmisleno utvrdilo postojanje diskriminacije i dehumanizacije LGBTIQ+ zajednice.
Saborske zastupnice Marija Lugarić i Rada Borić izjavile su su da su otvorene pokretati izmjene Zakona o elektroničkim medijima kako bi se osiguralo djelotvornije sankcioniranje diskriminatornog izvještavanja i govora mržnje.
Na kraju, naglašeno je da nije prihvatljivo da članove i članice VEM-a bira politika, već bi to trebali biti neovisni stručnjaci i stručnjakinje. Dokle god se diskriminacija i govor mržnje percipiraju kao „drugo mišljenje“, umjesto kao ilegalan sadržaj, ljudska prava u medijskom prostoru ostat će nezaštićena.
Akciju pod nazivom “DiskrimiNacija” provodi Centar za građanske inicijative Poreč, podržanu putem javnog poziva za akcije za obranu europskih vrijednosti programa Impact4Values.
Taste Istria i ove godine dokazuje da dobar tenis ide ruku pod ruku s dobrom hranom, stvarajući jedinstveni kutak u kojem lokalni identitet, suvremena prezentacija i ljetna atmosfera čine savršen spoj sporta i uživanja.
Nastup Black Coffeeja oduševio je više od pet tisuća posjetitelja. Reklama Istre i Hrvatske, koja ovom viralnom pričom obilazi svijet, jedna je od najljepših pozivnica za dolazak u Lijepu našu.
Poradi upravljanja pod utjecajem alkohola, nadležni sud vozaču je odredio novčanu kaznu od 1.320 eura i zabranu upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.
Britanski turisti najviše su noćenja ostvarili u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te Istri, a gledano prema destinacijama u Dubrovniku, Splitu, Župi dubrovačkoj, Rovinju, Zadru, Puli i dr.
Ova mlada morska kornjača pronađena je u blizini otočića Porera, nasuprot Barbarige na zapadnoj obali Istre, a spašena je zahvaljujući brzoj reakciji obitelji Marić Pfannkuchen, koja ju je brodom prevezla do pulske luke.
Jedan od najzvučnijih novih glasova istarske glazbene scene, Lima Len, nastupit će kao predgrupa legendarnom Plavom Orkestru 9. kolovoza u pulskoj Areni!
U okviru suradnje s brojnim udrugama i institucijama koje pružaju podršku najranjivijim skupinama djece, Valamar je kroz ovu inicijativu do sada donirao ljetovanje za više od 4.500 djece iz svih dijelova Hrvatske.
Novi Šajin hit „Idemo na mer” himna je onih koji sanjaju odmor, ali žive svakodnevicu u kojoj „fali još jedan papir”.Upravo iz FTJP* (*fali ti jedan papir) rođena je pjesma koja će postati nova himna za sve koji se bore s birokracijom, a njih je u Hrvatskoj koliko i stanovnika.