Vrijeme kada se život rađa: Astrobiologija i Uskršnja priča
Kada, gdje, kako i zašto nastaje život pitanja su na koja je poprilično teško dati (točne) odgovore, osim možda u jednom slučaju – našem, ovdje na Zemlji.
Kada, gdje, kako i zašto nastaje život pitanja su na koja je poprilično teško dati (točne) odgovore, osim možda u jednom slučaju – našem, ovdje na Zemlji. Što je pak Uskršnja životna priča? Tko ju je započeo, kada i zašto se počela širiti svijetom, ima li i jednog jedinog dokaza u njezinu korist? Tu pak nema smislenih odgovora, čak ni onog jednog jedinog.
Proteklih su dana mediji bili zaokupljeni „uskrsnućem života“ na dalekom planetu van Sunčevog sustava. Ekstrasolarni planet K2-18b otkriven je pomoću svemirskog teleskopa Kepler 2015. Od nas je udaljen 124 svjetlosne godine, tri puta većeg radijusa od Zemlje – poprilično veliki svijet. Oko vlastite zvijezde (bijelog patuljka) ovaj ekstrasolarni planet obiđe za 33 dana.
Godine 2019. detektirana je voda u atmosferi, četiri godine kasnije (2023.) dokazano je prisustvo ugljik dioksida i metana! Znanstvenicima je tada postojanje vodenih oceana na K2-18b postala realna opcija. Da bi cijela stvar bila još bolja ovaj se ekstrasolarni planet nalazi u tzv. Životnoj zoni, zoni u kojoj je moguć život nalik onome koji poznajemo ovdje na Zemlji.
Ipak, u žižu svjetskih medija K2-18b došao je otkrićem iznimno velike koncentracije dimetil sulfida u njegovoj atmosferi. Ova molekula ima kratak vijek trajanja, ne bi je trebalo tamo biti! Nešto ju mora konstantno stvarati, možda život, onaj pravi, inteligentni? Nažalost po „male zelene“ dimetil sulfid je proizvod života, ali nije njegova isključiva manifestacija. Može nastati i bez prisustva živih organizama. Ovu smo molekulu otkrili i na kometu 67/P Churyumov-Gerasimenko zahvaljujući misiji Rosetta Europske svemirske agencije. Tamo nema života.
Foto: IstraIN
Prevedeno na jezik znanstvenih činjenica i metoda rada; Ekstrasolarni planet K2-18b pre/dobar je kandidat za daljnja istraživanja, potencijalno mjesto vanzemaljskog života! Ipak, u ovom trenutku to ne možemo potvrditi, niti opovrgnuti! Najskuplji i najsofisticiraniji svemirski teleskop JWST nastavlja traganje za životom u svemiru.
Tako smo ovog Uskrsa ostali samo na „uskrsnuću života“ prije dvije tisuće godina ovdje na Zemlji. Nekoliko nama bliskih vjerskih zajednica ove godine istovremeno slavi Uskrs.
Ono što je najzanimljivije u institucionalnoj hijerarhiji istih glede budućeg otkrića postojanja vanzemaljskog života u svemiru je svojevrsni Protokol za objavu sljedbenicima (vjernicima, ako tako ugodnije zvuči) nakon što znanost neupitno dokaže postojanje Života u svemiru, života koji nije s našeg svijeta.
Najbolji poljski tenisač ikad, koji je prije godinu dana bio šesti na svijetu, prvi put dolazi na Plava Laguna Croatia Open Umag. Još ranije potvrđeni su Švicarac Wawrinka i Argentinac Francisco Cerúndolo.
"U niti jednoj kampanji do sada, a bilo ih je, nisam obećavao nešto što nije moguće realizirati pa tako ni ovaj put. Nitko ne treba dovesti u pitanju inteligenciju birača jer oni isto tako vrlo dobro znaju što je realno i ostvarivo".
Među više od 200 sudionika iz cijele Hrvatske, upravo su pulska djeca bila među najuspješnijima, a škola iz Istre već treću godinu zaredom potvrđuje da u njezinim klupama rastu istinski matematički talenti.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za ožujak 2025. iznosila je 2 014 eura, što je nominalno više za 2,5%, a realno za 2,1% u odnosu na veljaču 2025.
Danas bi imao 70 godina. Riječ je o istaknutom i nagrađivanom rovinjskom umjetniku koji od osamdesetih godina prošlog stoljeća igrao aktivnu ulogu u stvaranju kako istarske, tako i hrvatske suvremene likovne scene.
Vrhunac večeri bit će atraktivna modna revija koju potpisuju učenici Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula u suradnji sa Strukovnom školom Pula.
Već 25 godina istarski vinari posljednje nedjelje u mjesecu otvaraju svoje podrume za vinoljupce. Od ove godine posjetitelje Dana vinskih podruma očekuje i Vinska putovnica.
Prenoseći pelud s cvijeta na cvijet, omogućuju razmnožavanje biljaka, proizvodnju hrane i očuvanje bioraznolikosti. Njihova uloga nezamjenjiva je u prehrambenoj industriji, ali i u funkcioniranju čitavih ekosustava.