Psihologinju za pse u Poreč je iz Poljske dovela ljubav, evo o čemu sanja Dagmara: 'Da svaki pas živi dugo i bezbrižno'!
Završila je Poljsku akademiju za zoopsihologiju i animaloterapiju u Krakovu, gdje je stekla licencu za rad sa psima. Radila je s psima koji zahtijevaju duboko razumijevanje ponašanja — agresivni, uplašeni, hiperaktivni, udomljeni psi ili oni s problemima separacije.
Dagmara Dulska, bihevioristica i pseći zoopsiholog, već godinama pomaže vlasnicima pasa u rješavanju problema ponašanja svojih ljubimaca. Svoju ljubav prema psima otkrila je još kao dijete, a od 13. godine počela je promatrati i razumijevati što joj psi pokušavaju poručiti. „Moj pas i njegov svijet ostali su mi najveća inspiracija,“ kaže Dulska.
Njeni klijenti najčešće traže pomoć zbog strahova i fobija, agresivnog ili reaktivnog ponašanja u šetnji, slabe socijalizacije, problema povezanih s boli ili hormonima, te nepridržavanja pravila vlasnika. Svaki pas i svaki problem zahtijevaju individualni pristup: „Ista vrsta problema može zahtijevati potpuno različite metode rada u bihevioralnoj terapiji,“ objašnjava.
Specijalizacija za pseću prehranu omogućuje joj holistički pristup. „Prehrana psa izravno utječe na njegovo opće stanje, razinu energije, sposobnost koncentracije i emocionalne reakcije.
Neadekvatna prehrana može pojačavati frustraciju, poteškoće s umirivanjem, pa čak i agresivno ili tjeskobno ponašanje,“ navodi Dulska. Prilikom analize ponašanja uzima u obzir i fiziološke čimbenike poput alergija, intolerancija ili bolova.
Najveći izazov u radu s agresivnim ili uplašenim psima jest pronalazak ravnoteže između pružanja podrške i strpljivog otkrivanja uzroka ponašanja. „Bez pravilne procjene lako je odabrati pogrešne metode rada, a najveći izazov svakako je rad na samom izvoru problema,“ kaže Dulska.
Za dugoročno rješavanje problema koristi strukturiran pristup: prvo otkriva uzrok problema, zatim psa postupno i sigurno izlaže izazovnim situacijama. „Radim i na emocijama psa — pomažem mu da se smiri i nauči kontrolirati svoje reakcije. Mentalna stimulacija ključna je za dugoročne rezultate.
Vlasnik je uvijek uključen kroz izvješća i zajedničko prilagođavanje plana,“ objašnjava. Naglašava da koristi isključivo pozitivne metode rada koje psima donose napredak bez stresa.
Sasa Miljevic/PIXSELL
Vlasnicima savjetuje redovitu komunikaciju i izvještavanje o svakodnevnom životu sa psom kako bi terapija bila uspješna. „Zajedno prilagođavamo plan bihevioralne terapije, a vlasnici mogu postavljati pitanja u svakom trenutku,“ dodaje.
Dulska je iz Poljske doselila u Hrvatsku zbog ljubavi prema svom partneru i sada živi u Poreču. „Poreč je predivan, ne samo zbog dobrih ljudi, nego i zbog prekrasne povijesti. Presretna sam što sam ovdje i što mogu pomagati vlasnicima i njihovim psima.“
Završila je Poljsku akademiju za zoopsihologiju i animaloterapiju u Krakovu, gdje je stekla licencu za rad sa psima. Radila je s psima koji zahtijevaju duboko razumijevanje ponašanja — agresivni, uplašeni, hiperaktivni, udomljeni psi ili oni s problemima separacije.
Na svom je putu pomogla stotinama pasa, a njihovi vlasnici i danas uživaju u miru svojih ljubimaca.
„Svoj rad i kontakt sa psima doživljavam kao misiju i najveću strast. Sanjam o tome da svaki pas, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu, uživa u dugom i bezbrižnom životu. Učim vlasnike kako pomoći psu da živi bolje — zajedno, u suradnji,“ zaključuje.
Tijelo ne smije ostati tamo zbog mogućnosti biokontaminacije okoliša. Barem je za sada tako, ali što kad naše kolonije sa stotinama ili tisućama kolonizatora zažive daleko od Čovjekove postojbine?
Šetnja je još jednom podsjetila na važnost očuvanja lokalne povijesti, tradicije i sjećanja na generacije vrijednih Rovinjki koje su svojim radom ostavile neizbrisiv trag u životu grada.
Bacanje hrane nije samo pitanje navika u kućanstvu. O toj su temi raspravljali i sudionici Europskog panela građana, a njihove su preporuke informirale daljnje europske politike i aktivnosti.
Lažne poruke, internetske prijevare, krađe i nasilje na društvenim mrežama samo su neke od opasnosti na koje policija upozorava kroz nacionalne preventivne projekte „Sigurni u zlatnim godinama” i „Sigurni online”.
Hrvatski povijesni spektakl „Posljednji rimski bog”, redatelja Božidara Domagoja Burića, ambiciozan je filmski projekt koji već na prvi pogled odskače od onoga što smo navikli gledati u domaćoj kinematografiji.
Jubilarno, 20. izdanje smotre klapa „Puna mi Pula” održat će se u subotu, 7. studenoga 2026., u Domu hrvatskih branitelja u Puli. Publiku očekuje susret klapa iz različitih krajeva Hrvatske, a domaćini i organizatorice tradicionalno su članice ženske klape Teranke.
Ljubitelji kvizova, znanja i dobre zabave ponovno dolaze na svoje! U Rovinju su otvorene prijave za treće kolo Kviz lige za mlade, koje će se održati 5. studenoga, a sudionike očekuju zanimljiva pitanja, druženje i prilika za osvajanje vrijednih nagrada.
Od proslave Martinja i humanitarnih aktivnosti do kazališnih predstava, tradicionalnog Sa(n)jma knjige u Istri i početka Adventa, Puljane i njihove goste očekuje mjesec ispunjen kulturom, zabavom i druženjem.
Europska komisija u kampanji predstavlja ljude koji su već sudjelovali u panelima građana. Njihova iskustva trebala bi pokazati kako izgleda rasprava u kojoj različiti pogledi postaju dio zajedničkih preporuka.
Prema legendi, Jure Grando noću je obilazio Kringu i kucao na vrata. U kući koju bi posjetio ubrzo bi preminuo jedan ukućanin. Priča o istarskom štrigunu stoljećima izaziva znatiželju.
Može li umjetna inteligencija sačuvati glas i uspomene na preminulu osobu? To je jedno od pitanja koje otvara Festival znanstvenog filma, a u Rovinju će ga predstaviti predavanje i dokumentarni film.
„Šetate rivom, padnete i slomite kost” – tako dr. Adelmo Šegota opisuje prijelom koji može otkriti uznapredovalu osteoporozu. Upozorava da bolest često nema simptoma i objašnjava tko bi trebao provjeriti gustoću kostiju.