Prije 64 godine u Puli održano brzinsko prvenstvo Hrvatske u automobilizmu

Ena Piglić
Ena Piglić

30 Srpanj 2025 I 21:35

Prije 64 godine u Puli održano brzinsko prvenstvo Hrvatske u automobilizmu
Istrapedia

Istra ima bogatu i raznoliku povijest automobilizma koja seže u samu zoru motorizirane ere.

Prvi automobil stigao je u Pulu još 1900. godine, a već dvije godine kasnije, u travnju 1902., održana je povijesna utrka Nica–Opatija, što je regiju učinilo jednom od prvih u Europi koja je svjedočila razvoju ovog sporta.

Značajan poticaj razvoju automobilizma u Istri dale su Alpske automobilske vožnje, koje su se održavale u Austro-Ugarskoj od 1910. godine. Na natjecanju 1911., vozači su prošli kroz Opatiju, a put ih je vodio od Beča do Trsta i Istre, preko Učke, Postojne i Ljubljane natrag u Beč.

Do početka Prvoga svjetskog rata ove su vožnje održane još tri puta, a jedna od njih obilježena je i težom prometnom nesrećom – među prvim takve vrste u ovom dijelu Europe.

Preluk i poslijeratna era

Na stazi Preluk pokraj Opatije već je 1940. organizirano prvenstvo Italije, a kasnije su tamo održavane najvažnije utrke u Hrvatskoj – poznate kao Velika nagrada Jadrana, koja se vozila od 1946. do 1977. godine.

Paralelno s tim, u Portorožu su se od 1950-ih održavale utrke motocikala, kartinga i automobila.

Godina 1946. bila je ključna za hrvatski automobilizam – osnovan je Auto-moto savez Hrvatske, a samo dvije godine kasnije i Auto-moto društvo Pula, preteča današnjeg Auto kluba Pula–Rovinj.

Rovinjski autoklub osnovan je 1965., a ubrzo se udružio s pulskim klubom, čime je stvoren temelj za snažan razvoj automobilizma u južnoj Istri.

Danas HAK Pula–Rovinj pokriva široko područje, od Medulina i Vodnjana do Žminja i Barbana. Osim tehničke i obrazovne pomoći, klub je poznat po organizaciji brojnih natjecanja, među kojima se posebno ističu veliku manifestaciju brzinskoga prvenstva Hrvatske koju su pulski entuzijasti organizirali 30. 07. 1961., a od 1968. zaživio je i Istarski reli, koji se desetljećima vozio po jedinstvenom krajoliku Istre.

Legende volana

Istarski automobilizam neraskidivo je vezan uz imena kao što su Nedjeljko Adamov i Mario Delmoro.

Delmoro je deset puta pobijedio na Istarskom reliju te više puta osvajao naslove državnog prvaka u različitim disciplinama.

Na njegov je poziv u klub stigao Elio Radola, jedini Hrvat koji je nastupio u Formuli 2 na Kupu nacija 1995. godine u Nizozemskoj.

Buzet – brdski centar automobilizma

Na sjeveru Istre, Buzeština se istaknula kao brdska automobilistička utvrda. Počeci datiraju iz 1950-ih, a osnivanjem Automoto društva Buzet 1972. započinje intenzivan razvoj.

Posebno su se istaknule brdske utrke Buzetski dani, koje su prvi put održane 1982. godine. Sredinom 1980-ih Buzet je imao jednu od najuspješnijih vozačkih generacija – Branka Bašića, Žarka Baumana, Silvana Vivodu i Dubravka Bošnjakovića. Bašić je osvojio brojne naslove i status sportaša zaslužnog za razvoj automobilizma u Istri.

Godine 1990. Buzet je bio domaćin Alpe Dunav kupa, a 2003. je na proširenoj stazi od 5.001 metra održano i Europsko prvenstvo. Talijan Denny Zardo tada je postavio rekord staze s vremenom od 2:15,34 minuta.

Nove snage i moderna scena

Auto moto klub Skok Racing iz Brtonigle danas je jedan od vodećih klubova u Istri. Godine 2003. bili su drugi klub u državi, odmah iza tadašnjih prvaka Matulji racinga.

Uz njih, aktivni su i AMK Buzet, AK Autosport Buzet, AK Istra racing team Pazin i AK Pula Rovinj.

Natjecanja poput Pazin off road, Kašćerga off road, Rally Saturnus, kao i brojni slalomi i oldtimer susreti dodatno oživljavaju istarsku automobilističku scenu.

Od Motovuna do Indianapolisa

Posebna zanimljivost u povijesti automobilizma u Istri je činjenica da je Mario Andretti, svjetski prvak Formule 1 iz 1978. i legenda američkog automobilizma, rođen upravo u Motovunu.

Osvojio je 12 Grand Prix utrka, pobijedio na 500 milja Indianapolisa i vozio za timove poput Ferrarija, Lotusa i Alfe Romea – čime je ostavio globalni pečat, a podrijetlom je iz srca Istre.