Brodovi od kamena – Ilija Antić iz Labina stvara umjetnost koja plovi kroz vrijeme!

Kameni brodovi ovog labinskog umjetnika stigli su do Amerike, Italije i Austrije, no najviše ih je ipak ostalo u Hrvatskoj – u Rijeci, Splitu i Barbanu.

Ena Piglić
Ena Piglić

24 Kolovoz 2025 I 17:23

Brodovi od kamena – Ilija Antić iz Labina stvara umjetnost koja plovi kroz vrijeme!
Foto: Screenshot, HRT

U svijetu pomorstva i brodogradnje najčešće se spominju drvo, željezo ili plastika. No, što kada netko odluči graditi brodove od – kamena?

Slobodni umjetnik iz Labina, Ilija Antić, već stvara svoj osmi kameni brod.

Ovaj put riječ je o posebnom projektu – posvećenom njegovoj pokojnoj sestri Jadranki.

''To je gajeta falkuša, tradicijska hrvatska jadranska brodica. Specifična je po obliku trupa'', objašnjava Antić.

Dok se iz kamenih blokova čuje zvuk dlijeta i čekića, društvo mu pravi pas Lola, neumorna u igri s loptom.

On, pak, jednako neumorno ostaje vjeran kamenu i brodovima, donoseći na kopno dašak maritimne baštine i pomorske povijesti.

''Želio sam da izgleda kao da plovi. Nisam htio napraviti maketu. Da bih dobio taj dojam, brod je potpuno izvan balansa. To je ta latina…

Unutra su metalni ankere da bi statički kamen ostao u formi koju sam želio. Oni ne plove morem, ali plove kroz vrijeme'', ističe Antić.

Njegov prvi brod izrađen je još 1990. godine i „plovi” i danas.

Kameni brodovi ovog labinskog umjetnika stigli su do Amerike, Italije i Austrije, no najviše ih je ipak ostalo u Hrvatskoj – u Rijeci, Splitu i Barbanu. Upravo u Barbanu, u konobi njegovog prijatelja Milana Rojnića, smjestila su se dva primjerka.

''To je neprocjenjiva vrijednost, nešto što se ne može procijeniti. Da bi se to napravilo, čovjek stvarno mora biti umjetnik'', kaže Rojnić.

Najveći izazov u cijelom procesu, otkriva Antić, jest pronaći kvalitetan kamen. Po bijeli kamen prošaran sitnim kristalima odlazi čak do starog napuštenog kamenoloma Vela Kave u Marčani.

Njegova želja je izraditi sve tradicijske barke hrvatske obale.

''Sljedeća će biti kvarnerski guc, a potom rovinjska batana. Zašto mi je to motiv? Zato što je naša pomorska baština možda i perjanica svega lijepog – ne samo brodogradnje, nego i znanja o moru, ribama i svemu što more nosi'', naglašava umjetnik.

More je, zaključuje, neiscrpan izvor inspiracije. A Ilija Antić najbolji je primjer da brodovi, i kad nisu od drveta ni željeza, mogu ploviti – kroz vrijeme.