Istra prije Instagrama: Kako je izgledala dok je bila samo – Istra
Prije Instagrama, hashtagova i savršeno kadriranih zalazaka sunca, Istra je imala drukčiji ritam. Gradovi i sela živjeli su sporije, tiše i za sebe, a turizam je bio dio života – ne njegov gospodar.
Prije nego što su kadrovi s istarske obale preplavili društvene mreže, Istra je imala sasvim drukčiji ritam i lice. Gradovi poput Rovinja, Poreča ili Pule nisu bili kulise za fotografije, već mjesta svakodnevice u kojima se živjelo sporije, jednostavnije i tiše. Turista je bilo, ali nisu određivali tempo života niti su gradovi bili podređeni sezoni.
Ulice su bile skromnije, bez suvenirnica na svakom koraku i terasa koje se protežu do ruba kolnika. Stari hoteli nisu prodavali “doživljaj”, već noćenje, obrok i pogled na more.
Plaže su bile produžetak kvarta, a ne destinacija. Ljudi su se ondje dolazili rashladiti, ne dokazivati da su bili na pravom mjestu u pravo vrijeme.
Istarska sela tada nisu bila vikend-oaze niti kulise za bijeg iz grada. U njima se radilo, obrađivala zemlja i živjelo tijekom cijele godine. Traktori su prolazili cestama bez žurbe, a dvorišta su bila puna ljudi, ne parkiranih automobila.
Turizam je postojao, ali nije diktirao cijene, gradnju ni svakodnevne navike.
Gradovi su navečer tonuli u mir. Nije bilo potrebe za “noćnim životom” jer je dan bio ispunjen. Kafići su se zatvarali ranije, razgovori su se vodili bez mobitela, a vrijeme se nije mjerilo objavama, već susretima. Istra je bila manje glasna, ali prisnija.
Foto: Arhiva, Glas Istre
Glas Istre, 1952.
Danas je teško zamisliti obalu bez filtera, dronova i savršeno kadriranih zalazaka sunca. No fotografije iz sedamdesetih i osamdesetih podsjećaju da je Istra nekada bila prostor života, a ne sadržaja.
Možda je upravo u toj nenametljivoj svakodnevici ležala njezina najveća vrijednost — ona koju ni jedna aplikacija ne može vjerno prenijeti.
Mediteranski plesni centar u Svetvinčentu 13. lipnja u 21 sat ugostit će predstavu “SARAB”, u sklopu programa “Savičenta pleše”. Riječ je o završnoj postaji hrvatske turneje ove palestinske cirkuske produkcije, koja kroz suvremeni cirkus progovara o iskustvu izbjeglištva, gubitka i nade.
Pozivaju sve ljubitelje jazza, MIK-a i domaće glazbene baštine da im se pridruže na placi u Krnici i uživaju u jedinstvenom spoju jazz zvuka i istarske glazbene tradicije.
Pravo na isplatu dividende pripada svim dioničarima Društva koji su na dan 18. lipnja 2026. godine upisani kao dioničari u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, a bit će isplaćena 7. srpnja 2026. godine.
L’Ammiraglia tako i ove godine potvrđuje svoju ulogu međunarodnog projekta koji spaja sport, kulturu i zajedničku pomorsku baštinu te doprinosi jačanju suradnje između hrvatskih i talijanskih gradova na Jadranu.
Uz edukativnu vrijednost, izložba pruža i uvid u kreativnost, vizualnu pismenost i kritičko promišljanje učenika na završetku njihova srednjoškolskog obrazovanja.