Istra prije Instagrama: Kako je izgledala dok je bila samo – Istra
Prije Instagrama, hashtagova i savršeno kadriranih zalazaka sunca, Istra je imala drukčiji ritam. Gradovi i sela živjeli su sporije, tiše i za sebe, a turizam je bio dio života – ne njegov gospodar.
Prije nego što su kadrovi s istarske obale preplavili društvene mreže, Istra je imala sasvim drukčiji ritam i lice. Gradovi poput Rovinja, Poreča ili Pule nisu bili kulise za fotografije, već mjesta svakodnevice u kojima se živjelo sporije, jednostavnije i tiše. Turista je bilo, ali nisu određivali tempo života niti su gradovi bili podređeni sezoni.
Ulice su bile skromnije, bez suvenirnica na svakom koraku i terasa koje se protežu do ruba kolnika. Stari hoteli nisu prodavali “doživljaj”, već noćenje, obrok i pogled na more.
Plaže su bile produžetak kvarta, a ne destinacija. Ljudi su se ondje dolazili rashladiti, ne dokazivati da su bili na pravom mjestu u pravo vrijeme.
Istarska sela tada nisu bila vikend-oaze niti kulise za bijeg iz grada. U njima se radilo, obrađivala zemlja i živjelo tijekom cijele godine. Traktori su prolazili cestama bez žurbe, a dvorišta su bila puna ljudi, ne parkiranih automobila.
Turizam je postojao, ali nije diktirao cijene, gradnju ni svakodnevne navike.
Gradovi su navečer tonuli u mir. Nije bilo potrebe za “noćnim životom” jer je dan bio ispunjen. Kafići su se zatvarali ranije, razgovori su se vodili bez mobitela, a vrijeme se nije mjerilo objavama, već susretima. Istra je bila manje glasna, ali prisnija.
Foto: Arhiva, Glas Istre
Glas Istre, 1952.
Danas je teško zamisliti obalu bez filtera, dronova i savršeno kadriranih zalazaka sunca. No fotografije iz sedamdesetih i osamdesetih podsjećaju da je Istra nekada bila prostor života, a ne sadržaja.
Možda je upravo u toj nenametljivoj svakodnevici ležala njezina najveća vrijednost — ona koju ni jedna aplikacija ne može vjerno prenijeti.
Iako nam prelazak na zimsko računanje vremena donosi dodatni sat sna, naše tijelo tu promjenu ne doživljava uvijek kao prednost. Umor, razdražljivost, promjene raspoloženja i poteškoće s koncentracijom samo su neke od posljedica koje se mogu pojaviti nakon pomicanja kazaljki.
U Europskoj uniji 2024. godine nastalo je čak 81,5 milijuna tona ambalažnog otpada, odnosno 181 kilogram po stanovniku. Količina otpada raste, a od ukupno nastale plastične ambalaže reciklirano je tek 42,4 posto, pokazuju novi podaci Eurostata.
Ako svi potrebni koraci budu provedeni prema planu, besplatan javni prijevoz za osobe s invaliditetom trebao bi zaživjeti početkom 2027. godine, dok će detalji o tome tko će sve imati pravo na ovu pogodnost biti poznati naknadno.
Povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se obilježava 25. listopada, odajemo počast tihim herojima koji svojom humanošću svakodnevno spašavaju živote.
Uz redovne intervencije, timovi Hitne pomoći tijekom turističke sezone osiguravaju koncerte, festivale i druge manifestacije. U jednoj noći mogu morati pokriti čak sedam događanja, što zahtijeva dodatne djelatnike, vozila i opremu.
Jesenski program tako nastavlja dugogodišnju misiju Edukacijskog gastronomskog centra Istre, koji kroz edukaciju profesionalaca i promociju kvalitetnih lokalnih proizvoda doprinosi razvoju istarske gastronomske scene.
Gotovo sedam sati dnevno Hrvati provode na internetu, a posljedice sve češćeg gledanja u ekrane posebno zabrinjavaju kada je riječ o djeci i mladima. Stručnjaci upozoravaju da se kratkovidnost pojavljuje u sve ranijoj dobi te ističu važnost odmora očiju i boravka na otvorenom.
U zatvorski sustav Hrvatske tijekom 2025. primljeno je 2.684 stranih državljana, gotovo četvrtinu manje nego godinu ranije. Na kraju godine u sustavu ih je bilo 940, a najviše ih je pristiglo iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Srbije.
U noći sa subote na nedjelju završava ljetno računanje vremena. U tri sata kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag, dok se u Europskoj uniji i dalje čeka dogovor o ukidanju sezonske promjene sata.
Ponekad je dovoljan miris svježe pečenog kruha, prve jutarnje kave ili drva koja gore u peći da nas misli odvedu desetljećima unatrag. Neki mirisi imaju neobičnu moć probuditi uspomene koje smo gotovo zaboravili.
Iza deset novih pjesama kriju se osobne teme kojima se Marko suočava s pritiskom, nesigurnošću, negativnim komentarima i iscrpljenošću koji su pratili njegov nagli uspon na međunarodnu glazbenu scenu.
Posjetitelje očekuju tri zanimljiva događanja, od predavanja mladih znanstvenih entuzijasta do druženja s poznatom književnicom i razgovora o budućnosti električnih automobila.
Najveći festival gina u regiji okupio je domaće i međunarodne destilere, brojne uzvanike i ljubitelje vrhunskih destilata. Dodijeljeno je 14 zlatnih i jedno platinasto odličje, a glavna nagrada otišla je u Buzet.