Mladi u Hrvatskoj žive online: Imamo najveći generacijski jaz u Europskoj uniji

Internet i društvene mreže postali su gotovo neizostavan dio života mladih Europljana, no razlike između generacija nisu svugdje jednake. Najnoviji dostupni podaci Eurostata pokazuju da je upravo Hrvatska na vrhu Europske unije prema generacijskom jazu u pojedinim internetskim aktivnostima.

Tijekom 2025. godine internet je svakodnevno koristilo 98 posto mladih u Europskoj uniji u dobi od 16 do 29 godina, u usporedbi s 90 posto ukupnog stanovništva.

Najveća razlika upravo u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je razlika između mladih i ukupnog stanovništva koje se internetom koristi svakoga dana iznosila 16 postotnih bodova. To je najveći generacijski jaz u Europskoj uniji.

Slijede Bugarska s razlikom od 15 bodova te Poljska i Litva s po 14 bodova. Nasuprot tome, u Irskoj, Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj između mladih i ukupnog stanovništva gotovo da nije bilo razlike.

Još je izraženiji hrvatski generacijski jaz u korištenju društvenih mreža. Razlika između mladih i ukupne populacije iznosila je 29 postotnih bodova, ponovno najviše među članicama EU-a.

Društvene mreže koristi 89 posto mladih

Na razini Europske unije društvene mreže koristilo je 89 posto mladih, a u čak 20 država članica njihov je udio bio najmanje 90 posto.

Mladi sve češće posežu i za generativnom umjetnom inteligencijom. Tijekom tri mjeseca prije istraživanja takve je alate upotrebljavalo 60 posto mladih Europljana, gotovo dvostruko više nego u ukupnoj populaciji.

Istodobno je 41 posto mladih provjeravalo točnost informacija i vjerodostojnost izvora pronađenih na internetu. U Hrvatskoj je i kod provjeravanja izvora zabilježena velika generacijska razlika od 16 postotnih bodova.