Pitate se gdje vam nestane novac? Eurostat otkriva što „pojede“ gotovo polovicu kućnog budžeta

Hrana, stanovanje i prijevoz zajedno čine čak 46 posto ukupne potrošnje kućanstava u Europskoj uniji. Novi podaci Eurostata dobro pokazuju zašto mnogi imaju osjećaj da velik dio kućnog budžeta odlazi prije nego što uopće stignu razmišljati o ostalim troškovima.

Plaća je sjela. Platili ste stanarinu ili kredit, režije, obavili veću kupnju namirnica, natočili gorivo – i stanje na računu već izgleda bitno drukčije.

Taj osjećaj da novac nestaje na nekoliko osnovnih stvari nije samo subjektivan. Gotovo polovica ukupne potrošnje europskih kućanstava koncentrirana je u samo tri kategorije.

Prema najnovijim podacima koje je početkom rujna objavio Eurostat, u siječnju 2026. godine 46 posto ukupne potrošnje kućanstava u Europskoj uniji odnosilo se na hranu i bezalkoholna pića, stanovanje, vodu i energiju te prijevoz.

Foto: AI/IstraIN

Drugim riječima, prije restorana, nove odjeće, putovanja, izlazaka ili drugih stvari na koje volimo potrošiti novac, ogroman dio potrošnje već odlazi na ono bez čega svakodnevni život praktički nije moguć.

Tri troška od kojih je teško pobjeći

Posebno je zanimljivo da su sve tri najveće kategorije posljednjih godina u barem jednom razdoblju bilježile značajna povećanja cijena.

Upravo zbog toga Eurostat ističe njihovu važnost u širem rastu troškova života.

Hranu moramo kupovati, troškove stanovanja i energije teško je izbjeći, a mnogima je automobil ili drugi oblik prijevoza nužan za odlazak na posao, školu i obavljanje svakodnevnih obveza.

Zato poskupljenje upravo tih kategorija kućanstva osjećaju snažnije nego poskupljenje proizvoda ili usluga kojih se barem privremeno možemo odreći.

I taj obrazac nije nov. Godinu ranije iste tri kategorije činile su 46,2 posto potrošnje, a u siječnju 2024. njihov je zajednički udio bio 46,3 posto. Dakle, već nekoliko godina gotovo polovica europske potrošnje ostaje vezana upravo uz osnovne životne potrebe.

Ali na jednoj stvari trošimo sve više

Novi podaci otkrivaju i zanimljiv pomak.

Između siječnja 2025. i siječnja 2026. najveći rast udjela u potrošnji zabilježen je u kategoriji rekreacije, sporta i kulture – za 1,2 postotna boda.

Porastao je i udio novca koji odlazi na restorane i smještaj, za 0,3 postotna boda, dok je obrazovanje zabilježilo rast od 0,1 boda.

S druge strane, udio prijevoza smanjen je za 0,4 postotna boda, a informacija i komunikacija za 0,3 boda.

To ne znači nužno da su pojedine stvari postale jeftinije ili da svako kućanstvo na njih troši manje. Riječ je o udjelima pojedinih kategorija u ukupnoj potrošnji, pa promjena jedne kategorije utječe i na relativnu težinu drugih.

A cijene diljem Europe? Razlike su ogromne

Još zanimljiviju sliku daju Eurostatovi podaci o razinama cijena.

U 2025. godini ukupna razina cijena potrošnje kućanstava kretala se od 140 posto prosjeka EU u Danskoj do samo 63 posto u Bugarskoj. Među najskupljima bile su i Irska sa 136 te Luksemburg sa 132 posto europskog prosjeka.

Posebno dramatične razlike postoje kod stanovanja. Eurostat navodi da su troškovi povezani sa stanovanjem u Irskoj bili na čak 190 posto prosjeka EU, dok su u Bugarskoj bili na 41 posto.

Hrana, zanimljivo, među državama pokazuje manje razlike: razina cijena hrane i bezalkoholnih pića kretala se od 80 posto europskog prosjeka u Rumunjskoj do 122 posto u Luksemburgu.

Pritom treba imati na umu važnu stvar: te usporedbe ne uzimaju u obzir razlike u plaćama i prihodima stanovnika, pa niža cijena u nekoj zemlji automatski ne znači i veću kupovnu moć.

Zarađujemo nešto više, ali potrošnja ne prati isti ritam

Najnoviji širi ekonomski podaci dodatno objašnjavaju zašto je kućni budžet i dalje tako osjetljiva tema.

U prvom tromjesečju 2026. realni dohodak po stanovniku u EU porastao je tek 0,1 posto, dok je realna potrošnja po stanovniku istodobno pala 0,2 posto. Stopa štednje kućanstava blago je porasla.

Sve zajedno daje prilično jasnu sliku svakodnevice: bez obzira na to koliko se životni stilovi među europskim državama razlikuju, hrana, krov nad glavom i prijevoz i dalje uzimaju gotovo svaki drugi euro ukupne potrošnje kućanstava.

A upravo su to troškovi koje je najteže izbaciti kada kućni budžet postane tijesan.

Zato pitanje „gdje je nestao novac?“ možda ipak nema toliko kompliciran odgovor koliko se čini.