Automobil je i dalje uvjerljivo najvažnije prijevozno sredstvo u Hrvatskoj, a njihov broj nastavlja snažno rasti.
Krajem 2025. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano više od dva milijuna osobnih automobila, čak 37 posto više nego prije deset godina. Istodobno, dobre vijesti stižu iz javnog prijevoza – sve više građana koristi autobuse, tramvaje i vlakove.
Podaci koje je Državni zavod za statistiku objavio povodom Europskog tjedna mobilnosti, koji se obilježava od 16. do 22. rujna, dobro pokazuju koliko su se naše navike promijenile.
U Hrvatskoj je krajem prošle godine bilo registrirano 2.058.313 osobnih automobila, dok ih je 2015. bilo nešto manje od 1,5 milijuna.
Još je slikovitiji podatak o broju vozila na tisuću stanovnika – prije deset godina bilo ih je 363, a danas čak 531 automobil na tisuću stanovnika.
Koliko smo vezani uz automobile pokazuje i usporedba s ostatkom Europske unije. Prema podacima za 2024., automobilima je u Hrvatskoj ostvareno 83 posto svih putničkih kilometara. Autobusi sudjeluju s 13 posto, a željeznica sa samo četiri posto.
Na razini Europske unije automobili također dominiraju s 82,5 posto, ali je udio željezničkog prijevoza znatno veći i iznosi 8,9 posto.
Više automobila, ali i više putnika u autobusima i tramvajima
Ipak, rast broja automobila ne znači da građani okreću leđa javnom prijevozu. Upravo suprotno.
Tijekom 2025. godine autobusima i tramvajima u hrvatskim gradovima prevezeno je 281,5 milijuna putnika, približno 30 milijuna više nego godinu ranije. Broj putnika u autobusnom gradskom prijevozu povećan je za 8,8 posto, dok je tramvajski prijevoz zabilježio još snažniji rast od 14,8 posto.
Raste i broj putnika u vlakovima. Hrvatskim željeznicama 2024. godine putovalo je 24,6 milijuna putnika, a prošle godine 26,4 milijuna.
Zanimljiv je i podatak da je 81,3 posto stanovnika Hrvatske u dobi od 16 do 64 godine tijekom 2025. moglo u roku od jednog sata stići do posla ili mjesta školovanja pješice, biciklom ili javnim prijevozom.
Električni bicikli napravili veliki skok
Promjene su posebno vidljive kada su u pitanju bicikli. Hrvatska je 2015. uvezla 109.880 bicikala vrijednih 16,6 milijuna eura, dok je prošle godine uvezeno 132.314 bicikala vrijednih 38,5 milijuna eura.
No najveća promjena dogodila se kod električnih bicikala. Prije deset godina u Hrvatsku su uvezena samo 573 električna bicikla, a tijekom 2025. čak 9.837. Njihova ukupna vrijednost dosegnula je 11,1 milijun eura. Drugim riječima, u samo deset godina broj uvezenih električnih bicikala povećao se više od 17 puta.
Podaci o potrošnji pritom pokazuju da hrvatska kućanstva na transport izdvajaju relativno mali dio ukupnog budžeta. U 2024. na prijevoz je odlazilo 8,2 posto ukupnih izdataka kućanstava, dok je prosjek Europske unije iznosio 12,7 posto.
Brojke tako otkrivaju pomalo zanimljiv hrvatski prometni paradoks. Automobila nikada nije bilo više, ali istodobno raste korištenje javnog prijevoza, vlakova i interes za električne bicikle. Upravo je pronalaženje ravnoteže između tih oblika prijevoza jedan od glavnih izazova održive mobilnosti – gradova u kojima automobil nije nužno jedini praktičan izbor za svakodnevno kretanje.