Obnovljivi izvori energije imali su vrlo važnu ulogu u proizvodnji električne energije diljem Europske unije tijekom drugog tromjesečja 2026. godine, no razlike među državama i dalje su velike.
Prema najnovijim podacima Eurostata, 54,1 posto neto proizvedene električne energije u Europskoj uniji između travnja i lipnja stiglo je iz obnovljivih izvora.
U istom razdoblju prošle godine njihov je udio iznosio 54,3 posto, što znači da je na razini cijele Unije zabilježen tek blagi pad.
Hrvatska je pritom ostvarila rezultat znatno iznad europskog prosjeka.
Čak 92,2 posto neto proizvodnje električne energije u Hrvatskoj u drugom tromjesečju ove godine stiglo je iz obnovljivih izvora, čime se naša zemlja našla na trećem mjestu među članicama Europske unije.
Veći udio zabilježen je samo u Latviji, gdje je iznosio 97,7 posto, te Danskoj s 94,3 posto.
Eurostat navodi i različite izvore na kojima se temelje rezultati vodećih država. U Latviji najveću ulogu imaju hidroenergija i solarna energija, Danska se u velikoj mjeri oslanja na energiju vjetra, dok u Hrvatskoj među obnovljivim izvorima dominira hidroenergija.
Na drugom kraju ljestvice našle su se Slovačka, u kojoj je iz obnovljivih izvora proizvedeno 19,8 posto električne energije, Češka s 20,9 posto te Malta s 24,5 posto.
Zanimljiva je i promjena u strukturi obnovljive proizvodnje na razini cijele Europske unije.
Solarna energija bila je najveći pojedinačni izvor obnovljive električne energije u drugom tromjesečju ove godine te je činila 41,6 posto ukupne električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
Godinu ranije njezin je udio iznosio 37 posto.
Na drugom mjestu bila je energija vjetra s udjelom od 27,7 posto, a slijedi hidroenergija s 22,6 posto. Na obnovljiva goriva odnosilo se 7,7 posto, dok su geotermalni i ostali izvori zajedno činili 0,4 posto.
Eurostat pritom upozorava da ove podatke ne treba poistovjećivati s udjelom obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji električne energije.
Objavljeni pokazatelj odnosi se na udio obnovljivih izvora u neto proizvodnji električne energije, dok se za praćenje europskih ciljeva obnovljive energije koristi druga metodologija koja u obzir uzima potrošnju i dodatne kriterije.