Iz Rovinja krenule nove inicijative: Hoće li mladi u školama učiti graditi drvene brodove?

Trodnevna Konferencija o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine Hrvatske završena je u Rovinju s nekoliko konkretnih inicijativa koje bi trebale dodatno povezati obrazovanje, institucije i zajednice koje čuvaju tradiciju hrvatskog Jadrana.

Treće izdanje konferencije održano je od 2. do 4. listopada, a nakon Rijeke i Betine domaćin je ove godine bio Rovinj.

Tijekom pet tematskih sesija predstavilo se više od 30 izlagača iz različitih dijelova Hrvatske, a raspravljalo se o interpretacijskim centrima, muzejskim zbirkama, očuvanju tradicijskih plovila, digitalnom dokumentiranju, lokalnim manifestacijama i prenošenju znanja na mlađe generacije.

Jedan od konkretnijih rezultata odnosi se na inicijativu pokrenutu tijekom prethodne konferencije u Betini.

Tada je Deklaracijom iz Betine podržana ideja pokretanja srednjoškolskog smjera „Brodograditelj u drvu“.

U međuvremenu je izrađen strukovni kurikul i upućen Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a sada se čekaju odgovor i potrebna odobrenja.

Ideja je očuvati znanja i vještine tradicionalne drvene brodogradnje kroz formalno obrazovanje te omogućiti njihovo prenošenje novim generacijama.

Predložena mreža za pomorsku baštinu

Konferencija je otvorila i dvije nove inicijative. Prva je osnivanje mreže institucija i udruga koje se bave pomorskom baštinom, kako bi se omogućilo kontinuiranije povezivanje, razmjena znanja i zajednički razvoj projekata.

Druga se odnosi na status interpretacijskih centara, muzeja i ekomuzeja.

Sudionici su predložili provođenje dodatnog istraživanja ili stručnog sastanka nakon kojeg bi zaključci bili predstavljeni relevantnim institucijama i Ministarstvu kulture i medija.

Cilj je jasnije definirati status i terminologiju novih oblika baštinskih ustanova te razmotriti moguće izmjene postojećih pravilnika.

Digitalna tehnologija sve važnija u očuvanju tradicije

Poseban naglasak konferencije bio je na suvremenim metodama digitalnog dokumentiranja tradicionalnih drvenih brodica i arheoloških plovila.

Govorilo se i o tome kako nove tehnologije mogu pomoći da pomorska baština bude dostupnija široj publici, ali i kako u očuvanje tradicijskih znanja uključiti djecu i mlade kroz radionice, školske programe i edukativne sadržaje.

Sudionici su pritom naglasili da očuvanje pomorske baštine ne znači samo zaštitu starih plovila i predmeta, nego i očuvanje znanja, vještina i zajednica koje ih prenose.

Konferencija je održana u godini u kojoj rovinjski Ekomuzej Batana obilježava desetu obljetnicu upisa u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.

Međunarodni dio programa uključivao je i okrugli stol organiziran u suradnji s UNESCO-ovim Regionalnim centrom u Sofiji.

Uz stručni program, sudionici su rovinjsku pomorsku tradiciju mogli upoznati kroz pokazno veslanje i jedrenje na batanama, radionicu tradicijskih vještina te obilazak rovinjskog arhipelaga.

„Baština nije samo ono što čuvamo, baština je ono što živimo, osjećamo i prenosimo drugima“, poručila je ravnateljica Kuće o batani Nives Giuricin nakon završetka konferencije.

Sljedeća, četvrta Konferencija o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine Hrvatske održat će se 2027. godine u Orebiću.