Nedavno smo objavili da je u Rovinju s političkim djelovanjem započela platforma Možemo!, kao i intervju s povjerenikom, Sinišom Škabernom.
On je u ponedjeljak predstavljen na konferenciji za medije održane u Rovinju, uz podršku Slavena Boljuna, kandidata Možemo! za župana Istarske županije i Sandre Benčić, koordinatorice stranke.
Možemo! u javnom savjetovanju upozorava da Plan upravljanja destinacijom šalje proturječnu poruku – istodobno govori o dosegnutim granicama turizma i planira njegovo daljnje širenje.
Siniša Škaberna: „Laste su prevažan prostor da bismo odluke o njima donosili iza zatvorenih vrata ili po mjeri investitora. Ovaj kvart mora služiti građanima Rovinja — mladim obiteljima, starijima, radnicima, svima koji žele ostati živjeti u svom gradu."
14:40Prije 257 d09.12.2025
Sandra Benčić izrazila je zadovoljstvo širenjem djelovanja Možemo! u još jedan grad Istarske županije kazavši kako su građani prepoznali teme i politike koje oni zastupaju.
„Velika mi je čast vidjeti kako se građani Rovinja okupljaju oko ideja održivog razvoja i društvene odgovornosti. Naša stranka donosi konkretna rješenja za ključne probleme poput priuštivog stanovanja, poboljšanja javnog prijevoza koji je integriran na razini cijele županije te otpornosti na klimatske, ali i gospodarske promjene. Rovinj ima potencijal postati primjer održivosti i raznovrsnog gospodarstva koje ne ovisi isključivo o turizmu.“
Foto: IstraIN
Kandidat za istarskog župana Slaven Boljun naglasio je kako „prisutnost Možemo! u Rovinju znači da će ovdje provoditi njihove zelene i razvojne politike. "One koje se ne temelje isključivo na turizmu, već na snažnoj proizvodnji i odgovornom razvoju. Cilj nam je stvoriti grad koji će biti primjer održivosti, s raznovrsnim gospodarstvom otpornim na globalne izazove“
Siniša Škaberna kazao je da Rovinj, zbog svoje prirodne osjetljivosti, zahtijeva odgovoran pristup razvoju kako bi postao otporniji na izazove budućnosti.
„Rovinj je prostor iznimne prirodne vrijednosti i osjetljivosti, što nas obvezuje na odgovoran razvoj svih segmenata društva. Osim turizma, koji mora biti održiviji, naš plan uključuje razvoj solarne energije kako bi Rovinj postao centar proizvodnje vlastite energije. Takvim pristupom utječemo ne samo na lokalni razvoj grada nego i na širu regiju,“ izjavio je Škaberna.
Foto: IstraIN
Poseban naglasak stavljen je na očuvanje zelenih zona poput park-šume Zlatni rt (Punta Corrente), koja predstavlja jedinstvenu prirodnu oazu Rovinja.
„Moramo očuvati naš zeleni pojas, ali i ozeleniti urbana područja kako bismo osigurali zdraviju i otporniju zajednicu,“ dodao je i nastavio: „Naš cilj je stvoriti grad koji će biti primjer održivosti – grad koji štiti svoje prirodne resurse, razvija alternativne izvore energije i pruža kvalitetan život svim svojim građanima,“ zaključio je Škaberna.
Za kraj, Možemo! je pozvao građane Rovinja da se aktivno uključe u provedbu ovih politika kako bi zajedno gradili otporniju i održiviju budućnost za svoj grad.
Uz hrvatsku obalu tijekom sezone plovi oko 120 tisuća domaćih i 50 tisuća stranih plovila. Broj pomorskih nesreća približno je jednak prošlogodišnjem, dok dugoročni podaci pokazuju njihovo smanjenje.
Četverogodišnjeg dječaka iz Austrije tijekom igre u jednom istarskom kampu ugrizao je poskok. Hitno je prevezen u KBC Rijeka, gdje je primio protuotrov, a liječnici poručuju da je stabilno i izvan životne opasnosti.
Pula će krajem kolovoza na tri dana ponovno zakoračiti u vrijeme Austro-Ugarske. Željeznički kolodvor, gradski trgovi, Mornarička crkva, more i Monte Zaro postat će pozornice na kojima će povijest oživjeti kroz glazbu, ples, stare zanate i brojne priče.
Rovinjska Grisia okupila je čak 142 autora iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije, a veliko finale cjelodnevne galerije na otvorenom bila je svečana dodjela nagrada ispred kuće Mascarelli.
Nogometaši Istre 1961 poraženi su u derbiju della Učka na Rujevici, gdje je Rijeka slavila rezultatom 3:2. Zeleno-žuti su nakon tri primljena pogotka uspjeli smanjiti preko Hamze Jaganjca i Frederiksena.
Dalibor Paus upozorio je na, kako tvrdi, masovnu sječu šume iznad Račje Vasi na Ćićariji te od nadležnih institucija zatražio hitan nadzor i odgovore o tome tko je sječu odobrio, koliko je drva odvezeno i gdje je završio novac.