Sanja Radolović: Istra ne smije biti “slijepo crijevo”, vrijeme je za promjene

Kandidatkinja za Županicu Istarske županije i saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović danas je u prostorijama SDP-a Istarske županije predstavila svoj županijski program za gospodarstvo i prometnu infrastrukturu Istarske županije.

Razvoj gospodarstva koje pronalazi ravnotežu između gospodarskog razvoja i investicija, ali u skladu s potrebama lokalnog stanovništva zasigurno je jedan od najvećih izazova u Istarskoj županiji. Istra ima isti problem kao i ostatak Hrvatske, pad industrijske proizvodnje i poljoprivrede, a ne možemo živjeti samo od turizma.

Navela je kako se u Istri nalazi 34 gospodarskih zona koje zauzimaju preko 1.200 ha zemljišta, međutim nažalost veći dio njih je umjesto gospodarskih postao trgovačkim zonama. U Istri smo imali razdoblje od preko 11 godina u kojem nisu postojale strategija i program razvoja gospodarskih zona, a onaj za razdoblje 2010.-2014. godine koji je usvojen je nažalost ostao mrtvo slovo na papiru, dok je novi program donesen prije 2 mjeseca nakon gotovo 11 godina “praznog hoda”.

Trebamo razvijati proizvodne sektore, poticati inovacije i podržavati naše poduzetnike. Istra može pratiti trendove u industriji i tehnologiji, ali za to trebamo konkretne mjere – važnost jačanja proizvodnih sektora temeljenih na inovacijama, poput prehrambene i drvne industrije, te poticanja digitalizacije i razvoja pametne industrije, uključujući IT sektor, automatizaciju i robotiku. Ključnu ulogu u tome igraju i ulaganja u istraživačko-razvojne centre koji povezuju industriju s visokim obrazovanjem. 

Cilj dugoročnog programa je da se poduzetnicima omogući pronalazak poslovnog prostora, hala i zemljišta. Program razvoja zona bit će usmjeren na rast i razvoj poduzetnika, otvaranje novih radnih mjesta, investicijska ulaganja, razvoj novih tehnologija, kreiranje povoljne poduzetničke klime, poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, povećanje konkurentnosti gospodarstva, razvoj lokalne zajednice i regije te povećanje udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu.

Vrlo bitnim je navela i suradnju Istarske županije vezano za sufinanciranje izgradnje komunalne infrastrukture kako bi poduzetničke zone bile generator rasta i radni okoliš za nova radna mjesta.

• Radolović: Dostojanstvena skrb za starije i nemoćne, priuštivo stanovanje i zdravstvo dostupno svima!

 

Kao vrle bitne grane gospodarstva koje bi trebale biti puno više zastupljene u gospodarstvu Istarske županije su poljoprivreda i ribarstvo, jer kaže Radolović, Istra može hraniti samu sebe, ali danas na policama imamo više uvoznih proizvoda nego domaćih. Moramo pomoći našim poljoprivrednicima, omogućiti mladima da vide budućnost u proizvodnji hrane i staviti zapuštena zemljišta u funkciju.

To znači više lokalne hrane za naše ljude i manje ovisnosti o uvozu! Poticanje mladih na bavljenje poljoprivredom vidi kroz jačanje pravednijeg sustava subvencija, jačanje otpornosti naših malih poljoprivrednih proizvođača te digitalizaciju poljoprivrede (pametni senzori za nadzor usjeva, optimizacija navodnjavanja).

Izuzev poljoprivrede, kada govorimo o ribarstvu, danas se nažalost naši ribari bore s nepoštenim zakonskim ograničenjima i konkurencijom uvozne ribe koja često nije ni približno kvalitetna kao naša. U RH postoji 117 iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru od čega 21 u Istri te je po tome Istra na drugom mjestu u RH iza Splitsko-dalmatinske županije gdje se nalazi 27 takvih luka.

Prema broju ribarskih plovila Istra se pak nalazi na prvom mjestu s preko 900 ribarskih plovila te oko 600 ribarskih obrta što čini Istru regijom s najvećim brojem profesionalnih ribara u RH. Ribarska infrastruktura, odnosno njen nedostatak, jedan je od najvažnijih problema u ribarskoj djelatnosti u Istri. Program izgradnje ribarske infrastrukture u Istarskoj županiji koji je usvojen davne 2010. godine, ostao je mrtvo slovo na papiru.

Ne trebaju nam neuspješni županijski projekti poput veletržnice ribe u Poreču koja nikad nije zaživjela, ali moramo zaštititi domaću proizvodnju, osigurati pravedne uvjete i promicati potrošnju lokalne ribe – jer to znači i očuvanje naše tradicije i radnih mjesta., naglasila je Radolović.

Potreba za revitalizacijom željezničke mreže

Govoreći o prometnoj infrastrukturi i povezanosti Istarske županije budući da je ista neizmjerno važna i za razvoj gospodarstva, ali i za svakodnevicu svih Istrijana i Istrijanki Radolović je naglasila potrebu za revitalizacijom željezničke mreže, posebice povezivanja Istre s ostatkom Hrvatske i susjednim zemljama.

Usporedbe radi, vlakovi u Italiji i Sloveniji voze preko 250 km/h, dok putovanje vlakom između Pule i Zagreba traje čak 12 sati.  Nečuveno je da dionica Pula – Zagreb znači silazak u Lupoglav, ukrcavanje u autobus za Rijeku i onda opet ukrcavanje u vlak za Zagreb.

Osim putničkog prometa, Istra je nekad imala i značajan kapacitet teretnog prometa kroz Rašku prugu dugu preko 50 kilometara, izgrađenu nakon Drugog svjetskog rata radi prijevoza raškog ugljena, a kojom je 60-ih godina prometovalo više od 600 tisuća tona. Toj je pruzi također prijeko potrebna rekonstrukcija radi povećanja kapaciteta teretnog prijevoza. 

Također, nužno je osigurati pravedniju raspodjelu financiranja županijskih i lokalnih cesta. Naša Županijska uprava za ceste upravlja s 1.275 km županijskih i lokalnih cesta, a financijska sredstva koja su im na raspolaganju su minimalna te ovisimo o “milostinji” koju nam na kraju godine eventualno spuštaju iz resornog ministarstva ili Hrvatskih cesta. Dakle, treba omogućiti da županijske uprave za ceste dobivaju veća financijska sredstva iz litre prodanog goriva i naknade za registraciju vozila, umjesto da to sve odlazi u državni proračun.

• Radolović: Energetska samodostatnost Istre i učinkovit sustav gospodarenja otpadom su ključ funkcioniranja

Izuzev, županijskih i lokalnih cesta Radolović je navela kako je potrebna izgradnja “istarskog x-a”, odnosno omogućavanja spajanja građanima i gospodarstvenicima s istočne obale Istre na istarski ipsilon kako ne bi više bili “slijepo crijevo” u smislu cestovne infrastrukture. 

Izuzev željeznice i cestovne infrastrukture, svakako je došlo vrijeme i za jači angažman Istarske županije vezano za poslovanje Zračne luke Pula, posebice po pitanju financijskih pokazatelja i broja avionskih linija, jer iako je u državnoj ingerenciji, Zračna luka Pula dobiva gotovo 2 milijuna eura financijskog “kolača” od Turističke zajednice Istarske županije i sustava TZ-a Istre., rekla je Radolović.

Konačno, modernizacija lučke infrastrukture kako bi se povećao kapacitet i poboljšale usluge za putnike i teretni prijevoz, ali i uvođenje subvencioniranih brodskih linija između istarskih gradova predstavljaju važan segment unaprjeđenja pomorskog javnog prijevoza i poticanja održive mobilnosti u regiji.