Na 4. sjednici Gradskog vijeća Grada Umaga, sa 14 od ukupno 15 glasova, usvojen je Proračun za 2026. godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu.
Riječ je najvećem i razvojno najznačajnijem Proračunu u povijesti grada, u ukupnom iznosu od 60.810.500,00 eura.
Proračun, kao temeljni financijski i strateški dokument, usmjerava daljnji razvoj grada te definira ključne prioritete. I ovoga puta naglasak je stavljen na ulaganja u demografiju, odnosno djecu, mlade i obrazovanje, koja čine gotovo trećinu ukupnog Proračuna.
Najveća investicija u 2026. godini, vrijedna 5 milijuna eura, odnosi se na izgradnju novog aneksa OŠ Marije i Line. Uz to, započinje izrada projektne dokumentacije za Područnu školu u Murinama, kao i pripreme za novu Talijansku osnovnu školu „Galileo Galilei“ u sklopu obrazovnog kampusa Umag te dokumentacija za izgradnju vrtića u Moeli. Time Grad Umag nastavlja dosljednu provedbu strateškog projekta „Umag – grad djece 2010.–2030.“.
U segmentu demografije, u 2026. godini pokreće se izgradnja 5. zgrade POS stanova, dok se u području zelenih politika nastavlja realizacija projekta „Umag: Green City – Smart City“. Predviđen je dovršetak odlagališta građevinskog otpada „Valdemat“ (700 tisuća eura) te nastavak sufinanciranja solarnih elektrana.
Foto: Dejana Medica/Grad Umag
U cestovnu infrastrukturu ulaže se gotovo 8 milijuna eura u izgradnju novih prometnica, 600 tisuća eura u održavanje, a dodatnih milijun eura u županijske i državne prometnice.
Nakon rotora u Ulici E. Miloša, u 2026. godini slijedi izgradnja rotora u Moeli (nogometno igralište) te rekonstrukcija Trgovačke ulice – ključnog gradskog prometnog projekta. Uz to, 1,1 milijun eura planiran je za javnu rasvjetu, a 800 tisuća eura za uređenje šetnica i biciklističkih staza.
U području sporta, ključne investicije uključuju rekonstrukciju Sportske zone Stella Maris, izgradnju novog nogometnog igrališta, nastavak adaptacije dvorane „Juraj Radovčić“, dovršetak izgradnje boćališta u Sv. Mariji na Krasu te izradu dokumentacije za gradski bazen s polivalentnom dvoranom.
Dodatna ulaganja predviđena su u obnovu Društvenog doma u Juricanima, zgrade Pučkog otvorenog učilišta „Ante Babić“ te Javne vatrogasne postrojbe.
„Ovaj Proračun se temelji na strateškim projektima i dugogodišnjem timskom radu te odražava našu jasnu viziju i dosljednu predanost razvoju grada. Umag je danas u razdoblju najintenzivnijeg rasta u svojoj povijesti, a svake godine podižemo ljestvicu kako bismo građanima osigurali sve kvalitetnije uvjete života. Naša je misija raditi odgovorno, strateški i u interesu svakog sugrađanina, i to dokazujemo konkretnim projektima“, istaknuo je gradonačelnik Bassanese prilikom usvajanja Proračuna.
U zaključku sjednice, Gradsko vijeće raspravilo je i usvojilo i ostale točke dnevnog reda, među kojima Odluku o izvršavanju Proračuna, Višegodišnji plan uravnoteženja Proračuna, odluke o financiranju političkih stranaka, Jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama te Zaključak o raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnina u zoni Ungarija.
Općina Vrsar ove subote pokreće ovogodišnji ciklus eko akcija čišćenja okoliša pod motom „Ne budi tovar, čuvaj Općinu Vrsar!”, a prva akcija održat će se 14. ožujka u 10 sati uz okupljanje na parkingu kod Paradisa.
Labinska policija uhitila je 40-godišnjaka koji je u Ulici Senari vozio automobil iako mu je bila izrečena zabrana upravljanja vozilima B kategorije. Sud mu je izrekao novčanu kaznu od 1.800 eura i novu tromjesečnu zabranu vožnje.
Riječ je o privremenom zahvatu kojim se sanira postojeće stanje površine do provedbe cjelovite rekonstrukcije, planirane u sklopu projekta Aglomeracija Pula Centar.
Zbog radova na željezničko-cestovnom prijelazu Pinkolica na području Općine Kanfanar, sav cestovni promet na toj dionici bit će privremeno zatvoren u dva termina tijekom ožujka.
Dok svijet potresaju političke napetosti između SAD-a i Irana, u Rovinju se piše drugačija priča. Dva Amerikanca i jedan Iranac dijele stan, svlačionicu i dres Odbojkaškog kluba Rovinj – pokazujući kako sport briše granice i spaja ljude.
Europski fondovi trebali bi biti ključni motor razvoja Hrvatske, no u praksi se često svode na administrativne brojke i politički marketing, upozorila je saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović u raspravi u Hrvatskom saboru.