Tea Batel: Politika nije borba ega nego odgovornost prema građanima
Politika mora spajati, a ne dijeliti — poručila je Tea Batel u emisiji Bez cenzure na Rovinj FM-u, gdje je otvoreno govorila o ženama u politici, IDS-u, dijalogu u rovinjskom Vijeću i izazovima multikulturalne Istre.
U emisiji Bez cenzure na Rovinj FM-u gostovala je Tea Batel — predsjednica Gradskog vijeća Rovinja, županijska pročelnica i novoizabrana predsjednica Kluba žena IDS-a.
U opsežnom razgovoru govorila je o svojoj novoj ulozi, položaju žena u politici, radu Kluba žena IDS-a, političkoj kulturi dijaloga, medijskoj percepciji političarki, nacionalnim manjinama i multikulturalnosti, ali i o lokalnim političkim odnosima te smjeru djelovanja IDS-a.
Uz Batel, izabrane su i potpredsjednice Tajana Masovčić i Federika Mohorović Čekada te članice predsjedništva Nela Medakov, Ilari Miani Dežić, Ester Geissa Đurić, Nataša Radin Trifunović i Katia Šaina.
Sjednicu Gradskog vijeća Rovinja obilježile su oštre tenzije nakon što je oporba napustila zasjedanje, što je vladajuća većina ocijenila svjesnom opstrukcijom rada Vijeća.
17:24Prije 76 d27.11.2025
Odmah na početku naglasila je kako ne podržava podjele u politici ni po spolu ni po generacijama. „Nisam za podjele na muške i ženske, kao ni na mlade i starije članove u politici. Smatram da je politika mjesto u kojem trebaju svi javno djelovati i mjesto koje treba spajati, a ne dijeliti. Sigurna sam da ćemo u ovom sazivu upravo u tom smjeru ići“, rekla je.
Govoreći o položaju žena, podsjetila je da se posljednjih pet do sedam godina značajno povećala zastupljenost žena na visokim funkcijama te da takve pozicije više nisu rezervirane samo za muškarce, što je, kako kaže, dugo bila društvena stigma. Posebno je izdvojila Istru kao pozitivan primjer.
Naglašava da ne zagovara posebne uvjete za žene u politici, nego jednake prilike. „Žene trebaju imati iste prilike, a ne posebne uvjete kako bi se mogle kandidirati i obnašati bitne funkcije. Autoritet ne proizlazi iz spola ili titule, nego iz znanja, stručnosti i preuzimanja odgovornosti prema građanima.“
Dodala je kako je u ostatku Hrvatske situacija slabija nego u Istri te podsjetila da neke političke stranke i dalje plaćaju kazne jer ne poštuju zakonske ženske kvote na izbornim listama.
Na pitanje je li ženama teže u politici, odgovorila je potvrdno, objašnjavajući da se žene zbog društvene percepcije često moraju dvostruko dokazivati — osobito kada istodobno nose i profesionalne i obiteljske uloge.
„To sam prošla i kao političarka i kao majka. Još uvijek postoji percepcija da žena nema vremena ili da se mora baviti nečim drugim. A ja uvijek kažem — 80 posto uspjeha je dobra organizacija, neovisno jeste li žena ili muškarac.“
Foto: IstraIN
Govoreći o Klubu žena IDS-a, čije je vodstvo preuzela, rekla je da je glavni cilj potaknuti veće uključivanje žena u politiku i procese odlučivanja na lokalnoj razini.
„Naglasak je da se što više žena uključi u politiku, da budu zastupljene, da imaju glas i da sudjeluju u donošenju odluka. Želimo da žene ne čekaju dopuštenje da se uključe u javni život, nego da budu dio procesa — hrabre, autentične i strpljive.“
Posebno je naglasila da Klub žena ne želi ostati zatvoren u uski tematski okvir, nego sudjelovati u svim razvojnim pitanjima.
Dotaknula se i medijskog tretmana političarki, koji je ocijenila problematičnim. „Mediji i dalje često prenose kako je žena obučena, kakvu frizuru ima i je li lakirala nokte, umjesto onoga što govori. Nadam se da će fokus biti na izjavama i sadržaju, a ne izgledu. U mnogim razvijenim državama to više nije slučaj.“
'Napadi na strane radnike nisu politika koju želimo niti predstavljaju Istru'
Govoreći o temeljnim vrijednostima IDS-a — multikulturalnosti, multietničnosti, regionalizmu i decentralizaciji — poručila je da se u Istri te politike provode u praksi, a ne samo deklarativno.
„U Istri te vrijednosti nisu ostale slovo na papiru. Mi više ne govorimo samo o toleranciji i suživotu, nego o zajedničkom životu. Govorimo o uvažavanju, slušanju i poštivanju jednih drugih. Multikulturalnost znači sredinu u kojoj se nitko ne osjeća kao stranac.“
Dodala je da Istra upravo zbog tog modela često služi kao primjer ostatku Hrvatske te da različitost vidi kao društveno bogatstvo, a ne prepreku. „Različitost je bogatstvo i djecu od malih nogu treba učiti poštivanju drugih ljudi i kultura. To je način života koji u Istri njegujemo.“
Osvrnula se i na pitanje stranih radnika, kojih je u Istri, prema spomenutim podacima, oko 24 tisuće. Osvrnula se i na nedavne incidente prema stranim radnicima, naglasivši da takvo ponašanje ne predstavlja vrijednosti koje Istra i IDS zagovaraju.
„Napadi na strane radnike nisu politika koju želimo niti predstavljaju Istru. Mi zagovaramo prihvaćanje i poštivanje različitosti. Činjenica je da je radna snaga u Istri prijeko potrebna — to potvrđuju i brojke.“
Naglasila je kako integracija mora biti dvosmjeran proces — prihvaćanje zajednice, ali i prilagodba onih koji dolaze. „Ono što možemo jest prihvatiti te ljude na najbolji mogući način, upoznati ih s time ča je Istra, ča su naše uzance, naučiti ih da poštuju sredinu u koju su došli i pomoći im da prihvate našu kulturu i tradiciju.“
Podržala je i smjer zakonskih izmjena prema kojima će poznavanje hrvatskog jezika biti jedan od uvjeta za produženje radne dozvole. „Znanje hrvatskog jezika je neophodno. To smo zaključili i kroz tematske sastanke na razini Županije — jezik i osnovni zdravstveni uvjeti važni su za kvalitetan boravak i rad.“
Foto: IstraIN
U širem političkom kontekstu upozorila je na rast konfliktnog diskursa u javnom prostoru te naglasila da IDS želi nuditi model političkog djelovanja temeljen na dijalogu i provedivim politikama.
„Danas je javni prostor pun sukoba i zabrana, a premalo dijaloga. IDS, kao regionalna stranka s iskustvom, može biti primjer kako se vodi politika usmjerena na multikulturalnost, regionalizam i konkretne mjere koje utječu na svakodnevni život građana — kroz obrazovanje, zapošljavanje i razvoj.“
Govoreći o radu rovinjskog Gradskog vijeća, kojim predsjeda, Tea Batel naglasila je da joj je osnovni cilj održati razinu političke kulture, dijaloga i međusobnog poštovanja, uz jasna pravila ponašanja na sjednicama.
Istaknula je da je njezin pristup vođenju sjednica kombinacija pravednosti i čvrstoće, posebno kada je riječ o međusobnim odnosima vijećnika. „Moj cilj je da ton bude pravedan, a kada treba i oštar. Imam nultu toleranciju na podbadanja i svađe unutar političkih stranaka u Gradskom vijeću. Građani zaslužuju kvalitetan dijalog.“
'Suradnja se može provesti u praksi ako su obje strane otvorene za nju'
Naglasila je da svaki vijećnik ima izravnu odgovornost prema građanima koji su ga izabrali te da smisao rada predstavničkog tijela mora biti donošenje odluka u javnom interesu, a ne političko nadmetanje radi bodova.
Prema njezinoj ocjeni, sjednice su u posljednjih sedam do osam mjeseci uglavnom konstruktivne, uz vidljivo poštivanje različitih stavova i inicijativa.
„Poštuje se različitost mišljenja i inicijative svakog vijećnika. Možda ne možemo govoriti o klasičnoj podjeli na oporbu i većinu, ali imamo puno kvalitetnih prijedloga. Vijećnici su aktivni — a to znači da im je stalo.“
Posebno naglašava važnost suradnje i političkog konsenzusa, s obzirom na odnos snaga u Vijeću, gdje nijedna strana ne može sama donositi ključne odluke bez podrške druge. „Suradnja se može provesti u praksi ako su obje strane otvorene za nju. Čini mi se da su se u proteklim mjesecima tenzije smirile i da je sazrelo vrijeme da se sjedne za stol i suradnja otvori ne samo u teoriji nego i u praksi.“
Foto: IstraIN
Odbacila je tvrdnje da gradska većina donosi odluke bez dovoljno dijaloga s drugim klubovima, navodeći da je uvedena praksa prezentiranja velikih projekata svim vijećnicima prije odlučivanja.
„U ovom mandatu uveli smo prezentacije važnih projekata svim vijećnicima. Održali smo već četiri do pet takvih prezentacija i slijede nove. Dijalog postoji — može se unaprijediti, ali on postoji.“
Kao primjer političke zrelosti navela je situaciju s važnom planskom odlukom koju su vijećnici jednoglasno podržali nakon što su uzeti u obzir stavovi građana. „To pokazuje političku zrelost — slušati građane. Ako treba ići u izradu novog plana koji će bolje odgovoriti na očekivanja građana, onda je to ispravan smjer.“
U osobnom pristupu političkom radu naglašava smirivanje tenzija i važnost odgode odluke kada okolnosti nisu zrele.
„Kada kap prelije čašu — povučem se. Naučila sam biti strpljiva, više slušati, manje govoriti. Ne treba svaku dobru odluku donijeti odmah. Nekad je mudrije prespavati, dodatno razgovarati i savjetovati se.“
Dodaje da su odluke koje se donose u Gradskom vijeću često teške i nepopularne, ali ako su usmjerene na dobrobit građana — treba ih podržati bez obzira s koje strane dolaze.
„Treba gledati širu sliku, a ne skupljati jeftine političke poene na štetu građana. Svaka kvalitetna inicijativa, bez obzira od koga dolazi, zaslužuje podršku.“
Nema koalicije s HDZ-om
U završnom dijelu razgovora Tea Batel govorila je o smjeru IDS-a, unutarstranačkim promjenama i budućim političkim odnosima, naglasivši da je pred strankom razdoblje konsolidacije i pripreme za iduće izbore, uz skori sabor u Buzetu.
Jasno je odbacila mogućnost koalicije s HDZ-om te precizirala s kim IDS vidi prostor za suradnju. „Koalicija s HDZ-om za IDS nije opcija. Suradnje na nacionalnoj razini vidimo s liberalnim i centrističkim strankama koje dijele naše temeljne vrijednosti“, poručila je, uz napomenu da se projektna suradnja s državnom razinom ne smije miješati s političkom koalicijom.
Govoreći o novom predsjedniku IDS-a, istaknula je da je donio otvoreniji stil vođenja i snažniji kontakt s članstvom i terenom, što dodatno učvršćuje stranku. Pozitivno je ocijenila i dolazak novih ljudi te naglasila potrebu za osvježavanjem ideja i kadrova.
Foto: IstraIN
Osvrnula se i na rad gradonačelnika Rovinja Emila Nimčevića, istaknuvši da se dobro snašao u zahtjevnoj ulozi te da pokazuje operativnost i razvojni smjer.
„Pozicija gradonačelnika nije laka i nosi veliku odgovornost, ali smatram da se dobro snašao, da ima kvalitetne ideje i programe te da pred Gradskim vijećem otvara važne razvojne projekte. Vjerujem da će u narednim godinama donijeti konkretne pomake na dobrobit grada i građana.“
Na kraju je poručila da novu funkciju predsjednice Kluba žena IDS-a vidi prije svega kao obvezu, a ne status. „Svaka funkcija znači veću odgovornost. Cilj je otvarati teme, nuditi rješenja i strpljivo gurati politike koje su na dobrobit građana — kroz dijalog i suradnju.“
Ove godine, prvi put je brošura "Proračun u malom" izrađena u dvije zasebne jezične verzije - na hrvatskom i talijanskom jeziku, čime se dodatno želi osigurati dostupnost i pristupačnost informacija svim građanima.
Pad putničkog prometa u hrvatskim morskim lukama krajem 2025. posebno se osjetio u Istri — Pula bilježi gotovo petinu manje putnika, Rovinj pad veći od 40 posto, a Poreč više od 80 posto, dok istodobno robni promet na razini države raste.
Politika mora spajati, a ne dijeliti — poručila je Tea Batel u emisiji Bez cenzure na Rovinj FM-u, gdje je otvoreno govorila o ženama u politici, IDS-u, dijalogu u rovinjskom Vijeću i izazovima multikulturalne Istre.
Međunarodni dan darivanja knjiga obilježava se 14. veljače volonterskom inicijativom usmjerenom na dostupnost knjiga svima te poticanje djece (i odraslih) diljem svijeta da darivanjem knjige ili slikovnice šire zanimanje za knjige i tako potiču čitanje od najranije dobi.
Kvartovski problemi pretvaraju se u gradske projekte — poruka je konferencije IDS-a Pula na kojoj su predstavljeni zahvati vezani uz parkiranje kod Arene i promet ispod Spara.
Plaće i naknade istarskih gradonačelnika te saborskih zastupnika znatno se razlikuju — od volonterskih mandata do primanja većih od pet tisuća eura mjesečno, a dio dužnosnika uz političku funkciju ostvaruje i dodatne prihode iz drugih institucija.
Grad Labin više je nego udvostručio naknade za novorođenčad: za prvo dijete roditelji sada dobivaju 1.000 eura, a za svako sljedeće 1.500 eura. Povećane potpore dio su novih demografskih mjera usmjerenih na jaču financijsku podršku obiteljima.
Prema njegovim riječima, promet koji se ranije ostvarivao nedjeljom prelio se na subotu i ponedjeljak, pa „fiskalnih gubitaka uopće nema“, ni za poduzetnike ni za državni proračun.