“80% novca drži država – gdje je nestala decentralizacija?”

Povodom Dana Statuta Istarske županije i 32. obljetnice njegova donošenja, saborski zastupnik IDS-a Anteo Milos upozorio je na sve izraženiji trend centralizacije u Hrvatskoj, istaknuvši kako većina javnog novca i dalje ostaje pod kontrolom države.

IstraIN

9 Travanj 2026 I 10:01

“80% novca drži država – gdje je nestala decentralizacija?”
Foto: IDS

 Istarska županija 30. ožujka obilježila je Dan Statuta i 32. obljetnicu donošenja svog temeljnog akta, koji predstavlja ključ identiteta, samouprave i posebnosti Istre.

„Donošenje Statuta početkom 1990-ih odvijalo se u složenim političkim okolnostima, uz rasprave o decentralizaciji i regionalnim ovlastima – temama koje su i danas aktualne“, istaknuo je za saborskom govornicom saborski zastupnik IDS-a Anteo Milos.

Napomenuo je kako je ova obljetnica prilika za otvaranje pitanja budućeg razvoja Hrvatske, osobito u kontekstu decentralizacije i jačanja lokalne i regionalne samouprave.

„Iako je Hrvatska ostvarila značajan napredak ulaskom u Europsku uniju, euro područje i Schengen, posljednjih godina vidljiv je trend dodatne centralizacije odlučivanja“, upozorio je Milos te dodao da su zadnji dobri primjeri za to - Zakon o prostornom uređenju i Zakon o regionalnom razvoju, ali kako niz tu ne staje jer je Hrvatska donijela niz zakona koji su u javnosti izazvali značajne prijepore i kritike jer se u njima ne poštuje načelo supsidijarnosti i umanjuje se autonomija gradova, općina i županija. 

Unatoč obvezama iz Europske povelje o lokalnoj samoupravi, većina javnih sredstava i dalje je koncentrirana na državnoj razini, što ograničava stvarnu autonomiju lokalnih i regionalnih jedinica, a kako europska praksa pokazuje da veća decentralizacija donosi učinkovitije upravljanje, veću odgovornost i bolje prilagođene politike za građane.

„Nažalost, danas u Hrvatskoj 80% javnog novca kontrolira država, a manje od 20% ostaje lokalnoj i regionalnoj razini, a to nije decentralizacija, to je velika koncentracija moći“, upozorio je Milos.

Napominje da obilježavanje Istarskog statuta stoga nadilazi regionalni značaj te otvara šire pitanje kakvu Hrvatsku želimo – onu koja potiče različitosti i povjerenje prema regijama ili onu u kojoj se odluke i dalje donose centralizirano.

Zaključno je napomenuo da kao ključno pitanje ostaje – ima li Hrvatska spremnosti i hrabrosti za stvarnu decentralizaciju i jačanje lokalne samouprave u interesu svojih građana.