Istra dobiva Banku hrane, no projekt je puno širi: „Deset kilograma spašene hrane je kao jedno posađeno stablo“

Smanjiti količinu hrane koja završava u otpadu, pomoći građanima slabije kupovne moći, potaknuti volonterstvo, ali istodobno stvoriti prostor za Civilnu zaštitu, Crveni križ, HGSS te programe zdravog načina života – sve bi to trebala objediniti buduća Banka hrane Istarske županije.

Riječ je o projektu čiji naziv možda sugerira prvenstveno socijalnu komponentu, no zamjenica istarskog župana i načelnica Stožera civilne zaštite Istarske županije Gordana Antić, gostujući na Rovinj FM-u, pojasnila je kako su ambicije znatno šire.

Kako je istaknula, jedan od glavnih razloga pokretanja banaka hrane jest golema količina još uvijek zdravstveno ispravne hrane koja svakodnevno završava kao otpad.

„Banka hrane je nešto za što ljudi ne znaju konkretno što bi značilo, ali Europska unija već duže vrijeme sufinancira rad banaka hrane zbog smanjenja bacanja otpada.

Program je da se do 2030. smanji 30 posto bacanja hrane. Hrane koja je još uvijek zdravstveno ispravna, koja može nekome poslužiti, ljudima koji su slabije kupovne moći, znači mogu jesti zdravstveno ispravnu hranu, pa ima i socijalni karakter i humanitarni, da znamo da ima onih kojima treba pomoći i da se razvija volonterstvo“, kazala je Antić.

Prema njezinim riječima, napravljena je i analiza količine hrane koja se baca u Hrvatskoj.

„Tako da je Europska unija preko Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske napravila jednu studiju, analizu, Ekonomski fakultet iz Rijeke je to napravio, koliko Hrvatska baca hrane“, rekla je Antić.

„Tu smo predvodnici Istra i PGŽ“

Antić je pritom iznijela podatak prema kojem je upravo hrana značajan dio otpada, posebno u Istri i Primorsko-goranskoj županiji.

„Naravno, tu smo predvodnici Istra i PGŽ, jer gotovo 50 posto otpada jest upravo hrana. Često je to vrlo još zdravstveno ispravna i jestiva hrana“, kazala je.

Problem bacanja hrane, naglasila je, nije samo socijalni i ekonomski, nego i ekološki.

Antić je to pokušala približiti usporedbom količine bačene hrane i emisije ugljikova dioksida.

„Ako se uzme da 10 kilograma bačene hrane emitira, ovisno o čemu se radi, 20 do 25 kilograma CO2, meso i sir čak 35 kilograma CO2, a ako znamo da jedno odraslo stablo veže na sebe u prosjeku 25 kilograma CO2, onda nam je jasno da 10 kilograma bačene hrane je kao da smo posjekli jedno stablo.“

Odnos se, kaže, može promatrati i obrnuto.

„Odnosno, 10 kilograma spašene hrane je jedno stablo posađeno.“

Već u prvoj godini moguće smanjenje od deset posto

Uspostavljanjem organiziranog sustava Banke hrane cilj je da namirnice koje bi inače završile u otpadu dođu do onih kojima su potrebne.

„I mi imamo priliku preko Banke hrane smanjiti bacanje. Gdje god su se uspostavile banke hrane, cijela Europa ih već ima dosta dugo, u Hrvatskoj ima devet županija koje su uspostavile, smanji se već u prvoj godini 10 posto“, rekla je Antić.

Za Istarsku županiju, naglašava, to bi predstavljalo značajnu količinu spašene hrane.

„To bi bile značajne količine za Istarsku županiju.“

Zgrada je već kupljena

Projekt više nije samo na razini ideje. Istarska županija već je kupila objekt koji bi trebao postati središte budućeg sustava.

No, u njemu neće djelovati samo Banka hrane.

„Mi smo trenutno u fazi, kupili smo zgradu koja je adekvatna, koja će služiti ne samo Banci hrane, nego će ona imati uz ekološki, socijalni, humanitarni aspekt, ali i zaštitni u sklopu Civilne zaštite jer je zgrada, na sreću, vrlo kvalitetna i vrlo adekvatna za sve ono što nam treba“, kazala je Antić.

U budućem centru svoje bi mjesto trebale pronaći različite službe i organizacije koje se bave zaštitom, humanitarnim radom i volonterstvom.

„To je za sve naše službe koje se bave volonterstvom i humanitarnošću, od Crvenog križa Istarske županije do HGSS-a i naše Civilne zaštite, pa do zdravih stilova života jer naš Nastavni zavod za javno zdravstvo potiče zdrave obroke, vježbanje kako skuhati brzi zdravi obrok, kako kuhati od ostataka hrane“, pojasnila je.

Mentalno zdravlje, ekranizam i debljina djece

Upravo kroz taj prostor Županija želi razvijati i niz preventivnih zdravstvenih programa.

Antić je u razgovoru istaknula prioritete koji su utvrđeni županijskim Planom za zdravlje.

„Kad uzmemo naš Plan za zdravlje koji je pokazao u Istarskoj županiji da nam je prioritet broj jedan mentalno zdravlje na radnom mjestu. Imamo problema s mentalnim zdravljem općenito svih u cijelom svijetu, u Europi, tako u Hrvatskoj, tako i u Istri. Broj dva nam je mentalno zdravlje djece i prevencija ekranizma. Broj tri je debljina, naročito debljina djece“, kazala je Antić.

Budući prostor Banke hrane trebao bi zato biti mjesto u kojem će se provoditi i takvi programi.

„Mi bismo u toj zgradi, sad radimo upravo na svim organizacijskim aktivnostima, mogli provoditi i provodit ćemo sve te buduće programe“, rekla je.

Slijedi opremanje, hladnjača i kamion

Sljedeći važan korak je opremanje objekta kako bi Banka hrane mogla funkcionirati u praksi.

„Ministarstvo poljoprivrede će vjerojatno ovaj ili idući mjesec raspisati jedan natječaj za opremanje. Kako smo mi, evo, deseta županija, jedina ove godine, postoje određena sredstva koja će nam biti dodijeljena za opremanje i za nabavku hladnjače i kamiona“, najavila je Antić.

Time bi se trebao zatvoriti cijeli krug – od preuzimanja hrane koja je zdravstveno ispravna, preko njezina odgovarajućeg skladištenja i prijevoza, do distribucije krajnjim korisnicima.

Uključit će gradove, općine, proizvođače i gospodarstvenike

Da bi sustav zaživio, neće biti dovoljna samo Županija. Plan je uključiti lokalnu samoupravu, trgovačke lance, proizvođače hrane i gospodarstvenike.

„Tu sad predstoji dosta aktivnosti jer posrednici, posrednici su svi već trgovački lanci, oni su upisani uz sporazum sprečavanja i bacanja hrane. Mi kao Istarska županija potaknut ćemo sve naše gradove i općine, sve naše proizvođače hrane, sve naše gospodarstvenike da se uključe“, rekla je Antić.

Prema njezinim riječima, postoji i financijski poticaj za one koji će hranu predavati u sustav.

„Kada je uspostavljena Banka hrane u Županiji, tada svi ti koji nam predaju hranu, puna vrijednost hrane, oni dobivaju 25 posto iz fonda, iz Ministarstva poljoprivrede nazad. Tako da su i financijski stimulirani“, pojasnila je.

• POZNAT DATUM OTVORENJA BANKE HRANE: Viškovi će umjesto u otpadu završavati kod onih kojima su najpotrebniji

Važan dio cijelog sustava bit će i organizacija distribucije.

„A mi ćemo preko Zaklade za poticanje partnerstva, županijske Zaklade, oni će kontaktirati s posrednicima, a naša društva Crvenog križa i neke udruge će krajnjim korisnicima distribuirati hranu u suradnji sa zavodima za socijalni rad. Kako to već i dosad čine, ali svatko za sebe“, kazala je Antić.

Upravo bi Banka hrane trebala povezati ono što danas različite organizacije rade odvojeno i uspostaviti organiziraniji sustav prikupljanja, skladištenja i distribucije hrane.

No, prema najavama Gordane Antić, cijeli projekt trebao bi prerasti klasičan koncept Banke hrane.

Kupljena zgrada zamišljena je kao mjesto u kojem će se povezivati socijalna skrb, humanitarni rad, volonterstvo, Civilna zaštita, zdravlje i edukacija, dok će jedan od prvih zadataka biti spasiti što više zdravstveno ispravne hrane od bacanja.