BORIS MILETIĆ: „Sve očekujemo odmah, a rezultate želimo već sutra“

Istra je danas razvijenija nego u vrijeme kada su iz nje generacije odlazile u potrazi za poslom. No njezin će se uspjeh, poručio je župan Boris Miletić na svečanoj sjednici Županijske skupštine u Pazinu, mjeriti i time mogu li današnji mladi u njoj pronaći dom, osnovati obitelj i priuštiti si život.

Govor povodom Dana Istarske županije posvetio je odlukama čiji se učinak vidi tek godinama poslije – od Rujanskih odluka 1943. do onih koje se donose danas.

Miletić je na početku zahvalio hrvatskoj Vladi na potpori gradnji škola i sportskih dvorana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuvši da Županija te projekte ne bi mogla samostalno financirati.

Ipak, umjesto nabrajanja ulaganja, želio je govoriti o onome što traje dulje od jednog projekta ili mandata.

„Živimo u vremenu koje nas je naučilo da gotovo sve očekujemo odmah. Sad i odmah. Informaciju dobivamo u sekundi. Odgovore tražimo brzo, a rezultate želimo već sutra“, rekao je župan. Podsjetio je da se tehnologije, poslovi i način života brzo mijenjaju, ali da povjerenje, zajedništvo, identitet i razvoj ne nastaju preko noći.

Govoreći o Rujanskim odlukama iz 1943., Miletić je istaknuo da ljudi koji su ih donosili nisu mogli znati kako će Istra izgledati 83 godine poslije. Znali su, rekao je, kakvu Istru žele i čemu se protive.

„Rekli su ne fašizmu, nasilju i zatiranju identiteta. Odabrali su slobodu i pravo ljudi ovoga prostora da odlučuju o svojoj budućnosti“, poručio je. Kao vrijednosti utkane u identitet današnje Istre naveo je slobodu, antifašizam, toleranciju, zajednički život i poštivanje različitosti.

Poveznicu između tadašnje i današnje Istre vidi u odgovornosti prema onima koji dolaze poslije nas. Okolnosti su, naglasio je, neusporedive, ali odluke i danas treba donositi misleći na njihove dugoročne posljedice.

„Kada gradimo školu, ne gradimo je za sljedeće izbore. Gradimo je za djecu koja će u nju krenuti za pet, deset ili dvadeset godina“, rekao je Miletić. Isto, dodao je, vrijedi za prometnice, gospodarstvo te uvjete rada liječnika, učitelja, poljoprivrednika i poduzetnika: rezultat možda neće biti vidljiv sutra, ali će utjecati na život u Istri u godinama koje slijede.

 

Foto: IstraIN

Govorio je i o granicama koje, prema njegovim riječima, razvoj ne smije prijeći.

„Zdravlje naših ljudi, kvaliteta zraka koju dišemo, voda koju pijemo i prostor koji ostavljamo svojoj djeci nisu pitanja oko kojih smije biti kompromisa“, poručio je.

Podsjetio je da je Županijska skupština na posljednjoj sjednici zatražila veću transparentnost, dodatni nadzor i uključivanje lokalne i regionalne samouprave.

„Razvoj nam treba, industrija nam treba, radna mjesta nam trebaju, ali razvoj kojem težimo mora imati mjeru, a njegova mjera mora biti čovjek“, rekao je Miletić. Dodao je da ne vjeruje u „politiku instant-rješenja“ te da vođenje županije traži strpljenje, kontinuitet, suradnju, dijalog i argumentiranu raspravu.

Istra je narasla, ali mogu li mladi u njoj ostati?

Prisjećajući se Istre kakvu je opisivao Mate Balota, župan je govorio o teškom radu, oskudici i generacijama koje su odlazile jer kod kuće nisu vidjele dovoljno prilika. Današnju promjenu prikazao je i brojkama koje je iznio na sjednici.

Prema Miletićevim podacima, Istra je na popisu 2021. imala 195.326 stanovnika, a 2025. njih 206.098. Rekao je i da se tijekom prošle godine u Istru doselilo oko 7400 ljudi, dok se odselilo oko 4100.

Govoreći o gospodarstvu, naveo je da je broj zaposlenih porastao s 88.409 u 2021. na 99.785 u 2025. godini, uz nezaposlenost ispod dva posto. Istarsko gospodarstvo, prema brojkama koje je iznio, u 2025. ostvarilo je osam milijardi eura prihoda, 933 milijuna eura neto dobiti, 454 milijuna eura investicija i 2,1 milijardu eura izvoza.

 

Foto: Istarska županija

Župan je na tim rezultatima čestitao gospodarstvenicima, ali je naglasio da dobre brojke same po sebi ne odgovaraju na pitanja koja mu smatra važnima: hoće li mladi pronaći dom, hoće li Istra imati dovoljno liječnika i medicinskih sestara te hoće li ljudi u manjim mjestima imati prilike usporedive s onima u gradovima.

„Nije dovoljno da Istra bude poželjna destinacija. Ona prije svega mora ostati mjesto u kojem naši ljudi mogu živjeti, raditi, osnovati obitelj i priuštiti si svoj dom“, poručio je.

Nekada su, rekao je, ljudi odlazili jer nije bilo dovoljno posla. Danas, kada je Istra među razvijenijim hrvatskim regijama, odgovornost je učiniti sve da nove generacije ne odlaze zato što si u njoj ne mogu priuštiti život.

„Razvoj ne možemo mjeriti samo time koliko smo izgradili“

Uz priuštivost života, Miletić je posebno istaknuo zaštitu prostora. Obala, zemlja, voda, šume i krajolik, rekao je, bogatstvo su koje nije neograničeno.

„Prostor koji jednom izgubimo ne možemo ponovno izgraditi. Zato razvoj Istre ne možemo mjeriti samo time koliko smo izgradili, nego i time koliko smo uspjeli sačuvati“, poručio je.

U završnici govora vratio se pitanju identiteta. Istra će se, rekao je, morati prilagođavati novim tehnologijama, poslovima i izazovima, ali ne bi trebala svaki put iznova tražiti odgovor na pitanje što želi biti.

„Istra je prostor slobode i otvorenosti. Istra je višejezična i multikulturalna. Istra poštuje čovjeka, njegov identitet i njegovo dostojanstvo. Istra zna da različitost nije slabost nego njezina snaga“, rekao je, dodajući istarski izraz: „Gledamo čovjeka kako je čovjek.“

Poruku svečane sjednice sažeo je u odgovornost današnjih generacija prema budućima: „Jednog dana netko će živjeti posljedice odluka koje mi donosimo sada. To je velika odgovornost, ali i velika privilegija.“ Istra, zaključio je, treba napredovati i mijenjati se zajedno sa svijetom, a pritom ne zaboraviti tko je.