Radojčić o budućnosti Rojca: 'Želi se poništiti duh Rojca i oslabiti civilno društvo'

Budućnost Društvenog centra Rojc i način njegova upravljanja ponovno su otvorili pitanje odnosa pulske gradske uprave prema organizacijama civilnog društva.

Uoči sjednice Gradskog vijeća, zakazane za utorak, 20. listopada, Dušica Radojčić iz Možemo! oštro je reagirala na prijedloge dviju odluka koje se odnose na dodjelu i korištenje gradskih prostora, upozoravajući kako bi njihovo usvajanje moglo ugroziti gotovo dva desetljeća razvoja Rojca i njegov prepoznatljiv model participativnog upravljanja.

Riječ je o Odluci o davanju u zakup poslovnih prostora fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture te Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o dodjeli poslovnih prostora u vlasništvu Grada Pule na uporabu udrugama.

Prema riječima Radojčić, usvajanje tih odluka predstavljalo bi ozbiljan korak unatrag.

„Dizanje ruku za ove dvije odluke vratilo bi nas gotovo 20 godina nazad, u stanje prije 2008. godine“, upozorava Radojčić, ističući kako bi gradska vlast umjesto toga trebala nastaviti razvijati Rojc kao društveno-kulturni centar i raditi na njegovu ustroju kao javne ustanove, što je predviđeno Programom razvoja kulture iz 2023. godine.

Posebno problematičnim smatra način na koji su prijedlozi pripremljeni. Naime, tijekom javnog savjetovanja brojne su organizacije i pojedinci upozoravali na neprimjerena rješenja i proturječne kriterije, a reagirala je i Mreža društveno-kulturnih centara.

Kritizira prebacivanje Rojca iz nadležnosti kulture u upravljanje gradskom imovinom

Tvrdi kako gradska uprava nije dovoljno uvažila argumente sudionika savjetovanja, unatoč višekratnim upozorenjima na specifičnosti Rojca.

Smatra i da su sudionici javnog savjetovanja pokazali bolje poznavanje problematike i ponudili argumentiranije prijedloge od predstavnika gradske uprave, čije odgovore ocjenjuje birokratskima i nedovoljno obrazloženima.

Jedan od ključnih problema vidi u promjeni nadležnosti gradskih upravnih odjela. Rojc je ranije bio u nadležnosti Odjela za kulturu, dok je sada prešao pod Odjel za komunalno gospodarstvo, promet i imovinu.

Takva promjena, smatra Radojčić, bitno mijenja odnos prema Rojcu jer se naglasak premješta s kulture i civilnog društva na administrativno upravljanje poslovnim prostorima.

Podsjeća kako se Rojc posljednjih 18 godina razvijao u suradnji Grada Pule i organizacija civilnog društva te postao prepoznatljiv primjer participativnog upravljanja u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Koordinacija Centra gradskih udruga Rojc osnovana je 2008. godine, a kasnije je prerasla u Koordinaciju Društvenog centra Rojc. Njezin je cilj bio omogućiti ravnopravno sudjelovanje predstavnika Grada i udruga u donošenju odluka o upravljanju zgradom.

Upravo je takav model, naglašava Radojčić, omogućio da se potrebe korisnika uzimaju u obzir, a odluke donose konsenzusom. Predstavnici Grada i udruga bili su zastupljeni u jednakom broju, dok je sudjelovanje pročelnika nadležnog gradskog odjela trebalo omogućiti izravnu provedbu dogovorenih zaključaka.

''Grad zaobilazi Koordinaciju, a naknade za prostore želi povećati četiri puta''

Radojčić ističe kako je Rojcu od samih početaka poseban status bio priznat zasebnom gradskom odlukom o korištenju prostora, čime su se uvažavale njegove specifičnosti i potrebe korisnika.

Međutim, izmjenama Poslovnika Koordinacije u siječnju 2026. godine oduzeta joj je nadležnost sudjelovanja u predlaganju kriterija za dodjelu prostora.

Iako Koordinacija i dalje ima mogućnost predlaganja dugoročnog plana razvoja Rojca te davanja mišljenja o pitanjima važnima za Centar, Radojčić upozorava kako je Grad samostalno pristupio izmjenama uvjeta dodjele i korištenja prostora, bez prethodnog usuglašavanja s Koordinacijom.

Posebno kritizira stav gradske uprave prema kojem Koordinacija predstavlja „administrativni zastoj“, kao i tumačenje da „Društveni centar Rojc kao pravni oblik ne postoji, već je riječ o zgradi u vlasništvu Grada Pule s određenim brojem poslovnih prostora“.

„Radi li se o slijepom neshvaćanju povijesti i konteksta ili iza takvog stava stoji skrivena namjera?“, pita Radojčić, navodeći kako sve više korisnika Rojca sumnja da je cilj predloženih promjena komercijalizacija prostora i slabljenje organiziranog civilnog društva.

Dodatno nezadovoljstvo izaziva prijedlog četverostrukog povećanja naknade za korištenje prostora te ukidanja dosadašnjeg modela desetogodišnje dodjele prostora, koji je Gradsko vijeće prihvatilo u veljači 2025. godine.

Upozorava na ugrožavanje identiteta Rojca i traži povlačenje spornih odluka

Radojčić pritom podsjeća da je Državni ured za reviziju 2025. godine upravljanje gradskim prostorima ocijenio učinkovitim, bez izdavanja naloga koji bi se odnosili na Rojc, naknade za udruge ili trajanje ugovora. Naglašava kako je to u odgovorima tijekom javnog savjetovanja potvrdio i sam Grad.

Upozorava i kako je Planom razvoja kulture iz 2023. godine predviđeno osnivanje mješovite javno-civilne ustanove Društveni centar Rojc, koju bi zajednički osnovali Grad Pula i Savez udruga Rojca, dok su udruge odgovarajući model upravljanja razradile još 2021. godine, također u suradnji s Gradom.

Prema njezinu mišljenju, predložene odluke predstavljaju odmak od dosadašnjeg smjera razvoja Rojca i dovode u pitanje njegov identitet kao prostora nezavisne kulture, društvenog djelovanja i građanskog organiziranja.

„Usvajanjem predloženih odluka želi se poništiti jedinstveni genius loci – duh Rojca. Rojc je oduvijek bio simbol borbe i opstanka, pulsirajuće drugo lice Pule, izvan turističkih razglednica, prostor gdje nema mjesta za kupce i investitore, zajednica koja se stalno brani i obnavlja“, poručuje Radojčić.

Na kraju priopćenja izražava uvjerenje da će se zajednica Rojca suprotstaviti predloženim promjenama, koje naziva „vandalizmom“, te poziva Grad Pulu da obje odluke ukloni s dnevnog reda predstojeće sjednice Gradskog vijeća.