Blažina u Saboru: Odakle struja za Koromačno kada se Plomin ugasi?

Pitanje energetske budućnosti Istre i planiranog Holcimova projekta u Koromačnom ponovno je otvoreno u Hrvatskom saboru. Istarska saborska zastupnica Maria Blažina u četvrtak je, 29. listopada, u ime Kluba SDP-a govorila o novom zakonu kojim se provodi europski mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, poznat kao CBAM.

Riječ je o mehanizmu kojim se nastoji spriječiti da europski proizvođači, koji plaćaju troškove emisija ugljikova dioksida, budu u nepovoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz zemalja s blažim klimatskim pravilima.

SDP je najavio potporu zakonu zbog potrebe usklađivanja s europskim obvezama, no Blažina je raspravu iskoristila kako bi upozorila na pitanja koja se, prema njezinu mišljenju, nedovoljno razmatraju kada je riječ o Istri.

Što će zamijeniti Plomin nakon 2035. godine?

Blažina je upozorila da bi proizvodnja električne energije iz ugljena u Plominu trebala prestati najkasnije do 2035. godine, dok javnosti još nije predstavljen jasan odgovor na pitanje čime će se ta proizvodnja nadomjestiti.

Istaknula je i ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije te upozorila na moguće posljedice novih europskih pravila za uvoz struje proizvedene iz ugljena.

„Da je Vlada na vrijeme ulagala u mreže i sunčane elektrane, ovo bi danas za nas bila prilika. Ovako će to građani osjetiti na računima”, poručila je Blažina.

Holcimov projekt mogao bi znatno povećati potrošnju struje

Posebno se osvrnula na Holcimov projekt KOdeCO NetZERO u Koromačnom, kojim se planira hvatanje ugljikova dioksida iz proizvodnje cementa i njegov prijevoz brodovima na skladištenje.

Prema podacima koje je iznijela zastupnica, projekt je dobio 117 milijuna eura europskih sredstava, a samo bi postrojenje za hvatanje CO₂ trošilo električne energije u količini koja odgovara približno osmini godišnje proizvodnje termoelektrane Plomin.

Blažina tvrdi i da bi se potrebna priključna snaga tvornice povećala više od tri puta.

„Holcim kaže da će to biti zelena struja, ali nigdje nije pokazao odakle. Za toliku struju trebala bi gotovo trećina svih sunčanih elektrana koje Županija planira za cijelu Istru. Bez toga će struju davati Plomin na ugljen i uvoz, pa 'nula emisija' u Koromačnom znači samo da se zagađenje seli u Plomin ili preko granice”, upozorila je.

Riječ je o tvrdnjama i procjenama iznesenima u SDP-ovu priopćenju, a ne o neovisno potvrđenoj procjeni buduće opskrbe električnom energijom.

Traži preispitivanje strateškog statusa projekta

Blažina smatra da bi uključivanje tako velikog novog potrošača u elektroenergetsku mrežu, u razdoblju kada se planira prestanak proizvodnje struje iz ugljena u Plominu, moglo otvoriti dodatna pitanja stabilnosti opskrbe električnom energijom u Istri.

Podsjetila je i na izmjene planova Holcimova projekta te na zahtjev Općinskog vijeća Raše da se projektu oduzme status strateškog nacionalnog projekta.

„Taj status ne smije biti prečac preko pitanja na koja nitko nije odgovorio, ni preko glasa ljudi koji tamo žive”, poručila je.

SDP stoga traži da se projektu KOdeCO NetZERO oduzme strateški status dok Vlada, HEP i HOPS ne predstave jasne podatke o budućoj opskrbi električnom energijom i mogućim posljedicama za Istru.

SDP traži i stroži nadzor uvoza

Osim pitanja Koromačna i Plomina, Blažina je upozorila na potrebu učinkovitijeg nadzora robe koja se uvozi u Hrvatsku.

Smatra da bi trebalo osigurati odgovarajuće inspekcijske kontrole, a založila se i za povratak inspekcije zaštite okoliša pod nadležnost ministarstva.

Podržala je visoke kazne za uvoznike koji krše pravila, ali je istaknula da poštenim malim poduzetnicima treba osigurati odgovarajuću podršku u prilagodbi novim obvezama.

SDP također traži da se prihodi od mehanizma ugljične prilagodbe usmjeravaju u razvoj elektroenergetske mreže i sunčanih elektrana te da Hrvatski sabor svake godine dobije izvješće o korištenju tih sredstava.

„Zelena tranzicija nema alternativu, ali mora imati ljudsko lice i slušati ljude, od Raše i Koromačna do svakog kutka Hrvatske. Politika koja samo seli zagađenje s jednog dimnjaka na drugi nije klimatska politika i protiv nje ćemo se boriti svim legitimnim sredstvima”, zaključila je Blažina.