Radolović o istarskoj željeznici: Ne možemo ni „opiturati” ono što je Austro-Ugarska izgradila!

Tijekom saborske rasprave o Prijedlogu zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, Radolović je upozorila na dugogodišnje zanemarivanje istarske željezničke infrastrukture te ponovno otvorila pitanje izgradnje nove željezničke veze kroz Ćićariju.

Prema njezinim riječima, takva bi veza omogućila povezivanje istarske željezničke mreže s Primorsko-goranskom županijom i ostatkom Hrvatske, čime bi se poboljšali uvjeti za putnički i teretni promet, turizam te razvoj gospodarstva.

Obećanja traju desetljećima, a željezničke veze još nema

Radolović je podsjetila kako se još 2008. godine najavljivalo da bi željeznička veza Istre s ostatkom Hrvatske trebala biti dovršena do 2013. godine.

Tada se govorilo o projektu vrijednom približno 200 milijuna eura, koji je uključivao novu željezničku vezu i tunel kroz područje Ćićarije, odnosno Učke.

Prema tadašnjim planovima, nova infrastruktura trebala je omogućiti brzine vlakova od 160 do 200 kilometara na sat.

Zastupnica je podsjetila i na 1993. godinu, kada je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman položio kamen temeljac za izgradnju željezničkog tunela kroz Ćićariju.

Danas, više od tri desetljeća poslije, Istra i dalje nema izravnu željezničku vezu s ostatkom Hrvatske preko hrvatskog teritorija.

„Prije 150 godina izgradili smo 144 kilometra pruge u tri godine”

Govoreći o sporosti razvoja željeznice, Radolović je povukla usporedbu s razdobljem Austro-Ugarske.

Podsjetila je da je između 1873. i 1876. godine izgrađena pruga Pula–Divača, duga približno 144 kilometra, dok je dionica Lupoglav–Štalije obnovljena između 1948. i 1951. godine.

„Kako je moguće da smo prije 150 godina u tri godine mogli izgraditi 144 kilometra željezničke pruge, a danas godinama ne uspijevamo ni pripremiti ključne projekte njezina povezivanja?”, upitala je Radolović.

Upozorila je i na brzine vlakova na istarskim prugama, koje se na pojedinim dionicama kreću oko 50 kilometara na sat, dok bi planirana modernizacija trebala omogućiti brzine od približno 80 kilometara na sat.

Takve je planove usporedila s europskim ulaganjima u brže i učinkovitije željezničke sustave.

Studenti iz Istre imaju problem: Vlak petkom polazi u 14:07

Posebno se osvrnula na probleme studenata koji se iz Zagreba vikendom vraćaju u Istru.

Prema njezinim navodima, ranije je postojala kombinirana veza Zagreb–Rijeka–Lupoglav–Pula, no promjenama voznog reda postala je znatno manje funkcionalna.

Kao alternativa postoji međunarodna željeznička linija Zagreb–Ljubljana–Pula, koja petkom prometuje prema Puli, a nedjeljom u suprotnom smjeru.

Problem je, upozorava Radolović, što vlak petkom iz Zagreba polazi već u 14:07 sati.

„Studenti cijelo vrijeme upozoravaju da im vlak polazi prerano, jer ih većina ima predavanja do 15 ili 16 sati i jednostavno ne mogu stići na taj vlak”, istaknula je.

Postavila je i pitanje kome je takav vozni red namijenjen ako ga velik dio studenata kojima je potreban ne može koristiti.

Prema njezinim riječima, neodgovarajuće željezničke veze građane prisiljavaju na korištenje skupljeg autobusnog ili osobnog automobilskog prijevoza.

„Europska sredstva postoje, ali projekti moraju biti spremni”

Radolović je upozorila da europski financijski instrumenti, uključujući Instrument za povezivanje Europe, mogu biti prilika za ulaganje u istarsku željezničku infrastrukturu.

Međutim, naglasila je da se sredstva ne mogu koristiti bez pripremljene dokumentacije, jasnih rokova i konkretnih projekata.

„Europska sredstva postoje, ali ona se ne mogu koristiti za projekte koji godinama ostaju na razini ideje i pripreme. Potrebni su kvalitetna dokumentacija, jasni rokovi i konkretna odgovornost za provedbu”, poručila je.

Željeznica kao alternativa prometnim gužvama

Osim bolje povezanosti stanovnika, zastupnica je istaknula važnost željeznice za održivi turizam, smanjenje cestovnog prometa i razvoj gospodarstva.

Smatra da Istra, kao turistički i gospodarski razvijena regija, ne može u potpunosti iskoristiti svoje potencijale bez moderne željezničke infrastrukture.

„Ne možemo govoriti o zelenoj tranziciji i održivom turizmu, a istodobno ne osigurati kvalitetnu željezničku alternativu. Želimo li manje automobila na cestama, manje prometnih gužvi i konkurentnije gospodarstvo, onda željeznica mora biti stvarni prioritet, a ne samo stavka u strateškim dokumentima”, zaključila je Radolović.