Mogućnost uvođenja biostabilizacije otpada na Kaštijunu, kao jednog od potencijalnih načina smanjenja neugodnih mirisa, nije isključena, ali za takav zahvat još nisu utvrđeni tehnički uvjeti, troškovi ni izvori financiranja.
Proizlazi to iz pisanog odgovora ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković na zastupničko pitanje Dušice Radojčić, zastupnice političke platforme Možemo!.
Ministarstvo navodi da postojeća tehnologija biosušenja načelno omogućuje razmatranje dodatne biološke obrade otpada prije odlaganja. Međutim, prethodno je potrebno provesti stručnu analizu postojećeg postrojenja, njegovih kapaciteta, prostornih mogućnosti i sezonskih opterećenja.
Pritom je potvrđeno da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u financijskom planu za 2026. nema predviđena sredstva za takvo ulaganje na Kaštijunu.
Mogućnost budućeg sufinanciranja ipak nije isključena nakon pripreme odgovarajuće dokumentacije.
Nakon zaprimljenog odgovora ministrice, Radojčić je pozvala Grad Pulu i Istarsku županiju, kao vlasnike Kaštijuna, da zajedno s upravom centra pokrenu potrebne analize.
„Od Ministarstva smo dobili potvrdu da biostabilizaciju vrijedi ozbiljno razmotriti kao mogući način smanjenja neugodnih mirisa. Sada očekujemo da Grad Pula i Istarska županija, kao vlasnici Kaštijuna, zajedno s upravom centra pokrenu potrebnu stručnu analizu i utvrde koliko bi takav zahvat koštao, koliko bi trajao i kakve bi učinke imao“, poručila je Radojčić.
Naglašava da je potrebno razmotriti i jednostavnije te financijski povoljnije zahvate kojima bi se poboljšao postupak sušenja otpada prije odlaganja.
Što će biti sa sezonskim viškovima otpada?
Drugo važno pitanje odnosi se na količine otpada koje tijekom turističke sezone premašuju mogućnosti redovite obrade na Kaštijunu.
Prema navodima Radojčić, dio viškova otpada iz Umaga, Poreča i Rovinja morao se predavati drugim obrađivačima, uz znatno veće troškove.
Dok je uobičajena cijena zbrinjavanja na Kaštijunu, prema njezinim navodima, 150 eura po toni, za vanjsko zbrinjavanje navodi cijenu od 450 eura po toni.
Radojčić smatra da odgovor Ministarstva nije ponudio konkretno rješenje za situacije u kojima centar ne može prihvatiti ili propisno obraditi sav otpad koji mu se predaje.
„Kaštijun ne može propisno obraditi sav otpad koji zaprima, a zakon ne nudi jasno rješenje za takve situacije. Umjesto konkretnog odgovora, Ministarstvo nas upućuje na postojeće obveze lokalnih samouprava. Od Ministarstva očekujemo da prepozna probleme u provedbi zakona i predloži rješenja koja će spriječiti njihovo ponavljanje“, istaknula je.
Ministarstvo je u odgovoru pojasnilo obveze lokalnih samouprava i centara prema Zakonu o gospodarenju otpadom, ali nije navelo konkretan novi model zbrinjavanja sezonskih viškova na Kaštijunu.
Rokovi su određeni, sada se očekuje provedba
Radojčić podsjeća da su na zajedničkoj sjednici Skupštine Istarske županije i Gradskog vijeća Pule 15. listopada prihvaćeni i prijedlozi Možemo! koji se odnose na poboljšanje rada Kaštijuna.
Prema priopćenju stranke, župan je u roku od 30 dana zadužen zatražiti očitovanje Ministarstva i Fonda o mogućnostima financiranja biostabilizacije.
Osim toga, Kaštijun u roku od tri mjeseca treba dostaviti plan održavanja i korektivnih zahvata za smanjenje neugodnih mirisa.
Istarska županija u roku od 90 dana treba predložiti lokacije za sortirnicu i kompostanu s bioplinskim postrojenjem, dok se od Kaštijuna očekuje i priprema operativnog plana za turističku sezonu 2027. godine.
Ti zaključci predstavljaju važne korake prema mogućem poboljšanju sustava, ali iz dostavljene dokumentacije nije moguće utvrditi u kojoj su fazi njihove provedbe.
„Biostabilizacija može pomoći u smanjenju neugodnih mirisa, ali dugoročno moramo smanjiti količine otpada koje dolaze na Kaštijun. Zaključci su doneseni, rokovi su određeni i sada očekujemo njihovu provedbu. Ministarstvo pritom mora biti partner u rješavanju problema koje postojeći sustav očito ne uspijeva riješiti“, zaključila je Radojčić.
Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor