Hrvatska bilježi 183 tisuće aktivnih poslovnih subjekata
Najbrojniji su trgovačka društva, kojih je ukupno 174.810, a aktivno ih je čak 83,9 posto (146.720). Slijede ustanove, tijela, udruge i organizacije kojih je bilo 77.230, no aktivno je samo 46,3 posto ili 35.786, dok je zadruga registrirano 2.092, s 642 aktivna subjekta.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj je bilo registrirano ukupno 254.132 poslovna subjekta, od kojih je 72,1 posto ili 183.148 bilo aktivno.
Najbrojniji su trgovačka društva, kojih je ukupno 174.810, a aktivno ih je čak 83,9 posto (146.720). Slijede ustanove, tijela, udruge i organizacije kojih je bilo 77.230, no aktivno je samo 46,3 posto ili 35.786, dok je zadruga registrirano 2.092, s 642 aktivna subjekta.
Podaci pokazuju da, unatoč blagom padu ukupnog turističkog prometa u travnju, domaći turizam nastavlja rasti, dok Istra zadržava status vodeće hrvatske turističke regije, a slovenski gosti ostaju najvažnije inozemno tržište.
Podaci pokazuju kako turistički promet na početku godine bilježi umjeren rast, pri čemu ključnu ulogu i dalje imaju strani gosti, dok domaće tržište pokazuje nešto slabiju dinamiku u segmentu noćenja.
10:08Prije 94 d13.04.2026
U obrtu i slobodnim zanimanjima poslovalo je 111.322 subjekta, navodi DZS.
Analiza prema djelatnostima pokazuje da je više od polovice registriranih i aktivnih subjekata koncentrirano u četiri glavna sektora. Trgovina na veliko i malo čini 11,3 posto registriranih i 12,7 posto aktivnih subjekata, prerađivačka industrija 7 posto registriranih i 8,5 posto aktivnih, dok stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti obuhvaćaju 10,6 posto registriranih i 12,9 posto aktivnih. Ostale uslužne djelatnosti zastupljene su s 21,1 posto registriranih i 14,4 posto aktivnih subjekata.
Privatno vlasništvo prevladava među poslovnim subjektima, čineći 79,6 posto aktivnih subjekata ili 145.811 njih. Državno vlasništvo ima udio od 0,8 posto, mješovito 0,3 posto, zadružno 0,4 posto, dok se za 18,9 posto pravnih osoba vlasništvo ne prati.
Među aktivnim pravnim osobama najviše je malih tvrtki s 1 do 9 zaposlenika — njih 95.006 ili 51,9 posto. Bez zaposlenih je 37,6 posto subjekata, odnosno 68.898.
Najveći utjecaj na rast cijena imala je energija, koja je na godišnjoj razini poskupjela za čak 11,3 posto. Usluge su porasle za 7,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana više za 3,9 posto.
07:46Prije 106 d01.04.2026
Tvrtki sa 10 do 49 zaposlenih ima 14.842, onih s 50 do 249 zaposlenika 3.764, a s 250 do 499 zaposlenika 357. Najvećih kompanija s 500 i više zaposlenih je 281.
Kada je riječ o pravno ustrojbenim oblicima trgovačkih društava, dominiraju društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Oni čine 73,6 posto registriranih i 74,6 posto aktivnih trgovačkih društava.
Drugi po zastupljenosti su jednostavna društva s ograničenom odgovornošću, s udjelom od 25,3 posto registriranih i 24,4 posto aktivnih.
Nagrađenim učenicima, njihovim roditeljima, nastavnicima i profesorima upućene su čestitke na postignutim rezultatima, uz želje za ugodne, bezbrižne i zaslužene ljetne praznike.
Na današnju konferenciju istarskog SDP-a o turizmu i obiteljskom smještaju reagirao je predsjednik istarskog HDZ-a Anton Kliman, poručivši kako zakoni koje SDP kritizira već sadrže rješenja koja su danas predstavili kao svoje prijedloge.
Građani Istarske županije uskoro će imati priliku besplatno i bez uputnice provjeriti zdravlje svoje jetre. Tim gastroenterologije Opće bolnice Pula organizira preventivne preglede pomoću uređaja FibroScan, a akcija započinje već ove subote u Puli te će tijekom kolovoza biti održana i u Pazinu, Umag
Prvo nacionalno istraživanje mikroplastike u vodi za piće pokazalo je niske koncentracije tih čestica u hrvatskom sustavu javne vodoopskrbe. U sustavima koji koriste površinske vode tijekom obrade uklonjeno je prosječno 94,7 posto mikroplastike.
U prvih šest mjeseci ove godine posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje posao je pronašlo 2.060 osoba s invaliditetom, dok je broj nezaposlenih u odnosu na prošlu godinu smanjen za 11,5 posto.
Košarica za preživljavanje u lipnju je ponovno poskupjela, dok su razlike u cijenama među hrvatskim županijama dosegnule novu razinu. Najskuplja je i dalje Primorsko-goranska županija.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da inflacija i dalje ostaje izražena na godišnjoj razini, ponajviše zbog rasta troškova stanovanja i prijevoza, dok su sezonska kretanja tijekom lipnja pridonijela blagom mjesečnom smanjenju ukupne razine potrošačkih cijena.
Sve veća proizvodnja maslinovog ulja u Istri donosi i sve više komine, no u Istarskoj županiji ističu kako taj nusproizvod nije otpad, već vrijedan resurs. U planu su kompostane i centralno bioplinsko postrojenje koje bi kominu pretvorili u energiju i organsko gnojivo.