Turistička 2025. u plusu, srpanj i kolovoz u minusu: Ministar Glavina apelira na stabilizaciju cijena!
Najbolje stoje Istra, Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner, a dobre brojke bilježi i metropola. Ostvaren je jedan od strateških ciljeva, a to je da se fokus maknuo sa špice sezone.
Glavni dio turističke sezone je iza nas, a čelnici sektora zadovoljni su kako su prošli srpanj i kolovoz, a posebice predsezona. Potrošnja je znatno veća nego lani, no šef Ministarstva upozorava na važnost stabilizacije cijena.
Turistička 2025. je u plusu. 2% više dolazaka i 0,5% više noćenja - turistički je rast u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na lanjsko razdoblje, a riječ je o 17,2 milijuna dolazaka i 89,8 milijuna noćenja.
Tijekom sastanka su predstavljeni i rezultati provedbe reforme održivog turizma s naglaskom na smještajnu infrastrukturu i aktivnosti kojima Hrvatska jača cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam, a govorilo se i o nastavku provedbe zajedničkih projekata.
Ministar Glavina: Moja poruka danas ovdje je vrlo jasna - ukoliko ne podignemo našu cjenovnu konkurentnost, ukoliko ne napravimo korekcije cijena za sljedeću godinu, prilično sam siguran da sljedeća godina rekordna više neće biti, odnosno da nećemo moći ponoviti ove rezultate koje imamo ove godine.
14:03Prije 95 d04.12.2025
Najbolje stoje Istra, Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner, a dobre brojke bilježi i metropola. Ostvaren je jedan od strateških ciljeva, a to je da se fokus maknuo sa špice sezone, potvrdio je ministar turizma Tonči Glavina.
"Dakle na nivou godine smo u plusu, a na nivou srpnja i kolovoza imali smo blagi pad, otprilike 1% i možemo itekako biti zadovoljni tim rezultatima."
Hrvatsku delegaciju na turističkom sajmu World Travel Market predvode ministar turizma Tonči Glavina i direktor HTZ-a Kristjan Staničić koji tijekom sajma održavaju sastanake s relevantnim turističkim dionicima.
Ministar je zadovoljna rezultatima, no tvrdi i da ipak ima mjesta za napredak, posebno u kontekstu daljnje stabilizacije cijena.
12:29Prije 187 d03.09.2025
Za 4%, 6%, odnosno 2% rastao je promet na autocestama, u zračnom i trajektnom prometu, a rasla je i potrošnja.
"Imamo fiskalizaciju na razini cijele godine i na razini srpnja i kolovoza gdje je vrijednost računa koji su izdani otprilike 10%, a samih računa 3,6% više. Imamo i projekciju Hrvatske narodne banke da bi ukupni prihodi od stranih gostiju mogli dosegnuti preko 15,5 milijardi eura i ako to bude tako to će biti izrazito dobro."
Ostvaren je iskorak u stvaranju održivije strukture smještajnih kapaciteta.
"Po prvi puta u povijesti u odnosu na prethodnu godinu imamo ukupno manje kreveta u tzv. obiteljskom smještaju - za 2200 kreveta manje, a istodobno imamo blagi rast kreveta kreveta u hotelima i kampovima."
Svi oblici smještaja su u plusu ili na razini prošle godine, no promjena se bilježi kod samih gostiju - manje je Nijemaca, Čeha, Francuza, Nizozemaca i Mađara, no više Amerikanaca, Britanaca, Poljaka, Slovenaca, Bosanaca, Srba te osobito domaćih gostiju.
Ministarstvo turizma i sportaTonči Glavina
O novom rekordu više je rekao direktor HTZ-a Kristjan Staničić:
"Prvi puta u povijesti zabilježili smo najveći broj dolazaka domaćih gostiju, a to korespondira s našim strateškim ciljem da jačamo domaće tržište, odnosno da nam ono raste. Kada gledate omjer stranih i domaćih tu Hrvatska ima puno nepovoljniji omjer u odnosu na konkurentske zemlje."
Promotivne aktivnosti se nastavljaju - provođenje kampanja i sudjelovanje na svjetskim sajmovima, a naglasak je na enogastronomiji, kongresnom i luksuznom turizmu, istaknuo je Staničić.
"Jedan od ciljeva je smanjenje senzoalnosti, drugi je repozicioniranje Hrvatske prema premium segmentu, a treći je promocija svih dijelova Hrvatske. Očekujemo uspješan nastavak ove godine, posezona bi po najavama trebala biti jako dobra."
Foto: HTZ
Diljem Europe ove se godine govorilo o visokim cijenama u našoj zemlji pa je ministar Glavina apelirao na stabilizaciju cijena...
"Moramo jako dobro odmjeriti odnos cijene i kvalitete, no ne moramo nužno biti najjeftiniji. Mi se u mnogočemu ne možemo mjeriti s velikim tržištima kao što su Španjolska, Francuska ili Italija, ali ono u čemu se apsolutno možemo mjeriti i u čemu apsolutno možemo stvoriti dodanu vrijednost hrvatskog turizma je ta destinacija koja je održiva u apsolutnom smislu."
A je li destinacija dovoljna i koliko je na cjelokupni turizam utjecalo poskupljenje, pokazat će brojevi na kraju godine...
Obrtnici u Hrvatskoj i dalje se prilagođavaju promjenama u poslovanju, dok istodobno očekuju stabilnije uvjete rada. O aktualnim izazovima, ali i očekivanjima obrtnika govorio je predsjednik Udruženja obrtnika Rovinj Gordon Trojanović.
Njezin glas istodobno je nježan i hrapav, brišući granicu između užitka i boli, a publika često opisuje njezine nastupe gotovo terapeutski snažnima. Inspiraciju za pisanje pjesama pronalazi u svakodnevnom životu i osobnim iskustvima, koje kroz glazbu prenosi s iznimnom emocionalnom iskrenošću.
Brijuni su posebno privlačni upravo u proljetnim mjesecima, kada priroda oživljava, a otok nudi mir, zelenilo i jedinstvene prizore koje je teško pronaći na drugim mjestima uz obalu.
Nepoznati počinitelj ukrao je s gradilišta na području Kršana oko 30 tisuća metara bakrenih kablova postavljenih uz solarne panele, čime je tvrtku iz Zaprešića oštetio za više desetaka tisuća eura.
Zanimljivo je da je broj domaćih i stranih gostiju gotovo izjednačen – i jednih i drugih bilo je oko 305 tisuća. Domaćih turista bilo je 6,5 posto više, dok je broj stranih gostiju porastao za oko 0,5 posto u usporedbi s lanjskim siječnjem i veljačom.
U izvješću Fitcha navodi se kako je hrvatsko gospodarstvo u 2025. godini zabilježilo realan rast BDP-a od 3,2 posto, čime je nastavilo rasti brže od prosjeka eurozone i Europske unije. Takva dinamika, navodi se, potvrđuje otpornost i stabilnost gospodarstva.
Istarska županija je putem Upravnog odjela za gospodarstvo pokrenula novi ciklus javnih poziva namijenjenih jačanju konkurentnosti gospodarstva i poticanju zelene tranzicije.
Promatra li se po područjima industrije, kalendarski prilagođena proizvodnja na godišnjoj razini najviše je pala u rudarstvu i vađenju, i to za 13,7 posto, a pad od 0,8 posto zabilježen je i u prerađivačkoj industriji.