Hrvatska bi mogla ostati bez 327 tisuća radnika: HZZ upozorava na ozbiljan problem tržišta rada!

Prema strategiji poslovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), broj zaposlenih u Hrvatskoj mogao bi porasti s 1,73 milijuna u 2025. na približno 1,84 milijuna do 2030. godine, što predstavlja gotovo 110 tisuća dodatno zaposlenih osoba.

Istodobno se očekuje nastavak pada nezaposlenosti, pa bi broj nezaposlenih do kraja desetljeća mogao pasti ispod 60 tisuća.

Međutim, najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nešto drukčiju trenutačnu sliku.

U rujnu 2026. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.766.888 zaposlenih, što je 0,6 posto manje nego u kolovozu te 0,8 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 3,4 posto, dok je broj nezaposlenih u odnosu na kolovoz smanjen za jedan posto.

Sve manje domaćih radnika, sve veća potreba za strancima

Unatoč očekivanom rastu zaposlenosti, HZZ upozorava da hrvatsko tržište rada ulazi u razdoblje u kojem će najveći problem biti nedostatak radnika, a ne nezaposlenost.

Starenje stanovništva, iseljavanje i smanjenje broja radno sposobnih građana dodatno povećavaju potrebu za stranom radnom snagom, osobito u turizmu, građevinarstvu, prometu i industriji.

Prema procjenama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Hrvatska bi bez odgovarajućih promjena politika u sljedećem desetljeću mogla imati manjak od približno 327 tisuća radnika.

Poseban problem predstavlja i neravnomjerna raspodjela radne snage, pri čemu pojedine regije bilježe višak nezaposlenih, dok obalna i urbana područja imaju sve veće poteškoće s pronalaskom zaposlenika.

Prekvalifikacije i nove tehnologije postaju ključne

HZZ ističe kako će u nadolazećim godinama sve važniju ulogu imati obrazovanje, prekvalifikacije i razvoj digitalnih vještina.

Automatizacija i umjetna inteligencija mogle bi značajno promijeniti tržište rada, pri čemu bi dio postojećih poslova mogao nestati, ali bi se istodobno otvorile nove mogućnosti zapošljavanja.

Zaključak HZZ-a i OECD-a jest da budućnost hrvatskog tržišta rada neće ovisiti samo o otvaranju novih radnih mjesta, već ponajprije o dostupnosti radnika, njihovim kvalifikacijama i produktivnosti.