Šećerna bolest vodeći je uzrok smrti, a od iste pati 537 MILIJUNA LJUDI

Svjetski dan šećerne bolesti, 14. studenog, pravo je vrijeme za podizanje svijesti o bolesti koja je u prošloj godini bila treći najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj.

Nažalost, broj oboljelih raste, a najugroženiji su ljudi s prekomjernom tjelesnom masom, pretilošću, ali i djeca koja su pretila.

Globalno, od šećerne bolesti pati 537 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će taj broj do 2030. godine narasti na 784 milijuna. Zabrinjavajuće, gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela, a još 541 milijun ljudi ima predijabetes, odnosno oštećenu toleranciju na šećer.

Svaka 5 sekunda u svijetu jedna osoba umre od šećerne bolesti, a gotovo polovica njih ima manje od 60 godina. S obzirom na ozbiljnost ove prijetnje, Svjetski dan šećerne bolesti postavlja cilj podizanja svijesti i prevencije.

U Hrvatskoj, prema podacima CroDiab registra, 2023. godine bilo je registrirano 328.499 oboljelih. Prevalencija bolesti raste iz godine u godinu – 2019. godine iznosila je 8,4%, a 2023. već 10,3%. Šećerna bolest je vodeći uzrok smrti, sa 3.957 smrtnih slučajeva u 2023. godini, što čini 7,7% svih smrtnih slučajeva.

Prema procjenama, osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj prosječno gube 8,5 godina života do 75. godine, a većina oboljelih pati od šećerne bolesti tipa 2, koja je u 80% slučajeva preventabilna promjenom životnih navika.

Rizične skupine

Rizik od razvoja dijabetesa raste s dobi, a posebno je važno precizno procijeniti rizik nakon 40. godine. Međutim, osobe svih dobi s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću, uključujući djecu, također su u povećanom riziku. Prekomjerna težina i pretilost odgovorni su za 65-80% novih slučajeva dijabetesa tipa 2.

Obiteljska povijest dijabetesa, niski socioekonomski status i nezdrav način života također povećavaju rizik. Osobe južnoazijskog podrijetla imaju do šest puta veći rizik od razvoja dijabetesa. Dodatni čimbenici rizika uključuju srčano-žilne bolesti, hipertenziju, bubrežnu bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje, te tjelesnu neaktivnost.

Dijabetes je također povezan s drugim bolestima, poput bolesti gušterače, masne jetre, policističnih jajnika, povišene mokraćne kiseline i poremećaja spavanja.

Pravovremeno otkrivanje šećerne bolesti

Većina osoba s dijabetesom dugo nema simptome, pa se bolest često otkriva tek u naprednoj fazi, kada se javljaju simptomi poput povećanog mokrenja, žeđi i gladi. Preporuča se redovito testiranje kako bi se bolest otkrila na vrijeme.

Međunarodna federacija za dijabetes savjetuje korištenje upitnika FINDRISC za rano prepoznavanje nedijagnosticiranog dijabetesa i procjenu rizika. Slični testovi, poput everystepindiabetes, dostupni su i na hrvatskom jeziku.

Osim toga, preporučuje se provođenje oportunističkog probira u ordinacijama obiteljskih liječnika, gdje se redovito mjeri razina glukoze u krvi. Ako je glukoza natašte veća od 7 mmol/l ili HbA1c > 6,5%, postavlja se dijagnoza dijabetesa. Za osobe u predijabetesu, liječnik određuje daljnje kontrole kako bi se bolest pravovremeno otkrila, objasnila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang.

Prevencija prijelaza predijabetesa u dijabetes

Prijelaz iz predijabetesa u dijabetes procjenjuje se na 5-10% godišnje, a rizik je veći uz prisutnost dodatnih čimbenika.

Ključna mjera prevencije je promjena životnih navika: redovita tjelesna aktivnost (150 minuta tjedno), vježbe snage, smanjenje vremena provedenog u sjedenju i kontrola prehrane, s naglaskom na smanjenje prerađenih ugljikohidrata.

Ako promjene nisu dovoljno učinkovite, preporučuje se metformin, koji smanjuje rizik od dijabetesa za 30% na 15 godina. Osobe s predijabetesom imaju visok rizik i za srčano-žilne bolesti, moždani udar te kronične bubrežne bolesti.

Savjeti za učinkovitu kontrolu bolesti

„Aktivno sudjelovanje pacijenta u kontroli bolesti ključno je za uspješno liječenje. To uključuje promjenu nezdravih navika, pridržavanje terapije, redovite kontrole i cijepljenje.

Prevencija debljanja, uravnotežena prehrana, tjelovježba (10.000 koraka dnevno) i prestanak pušenja mogu spriječiti razvoj predijabetesa i dijabetesa.

Osobe u riziku trebaju obavijestiti liječnika i zatražiti pomoć. Intenzivna intervencija na loše navike smanjuje rizik od dijabetesa za 60%, s dugotrajnim učincima ako se provede na vrijeme“, zaključila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang.

Ostavite komentar