S temperaturama koje se povećavaju za 20 % brže od globalnog prosjeka i porastom razine mora većim od jednog metra do 2 100. godine, Sredozemno more postaje najbrže zagrijavajuće i najslanije more na našem planetu, priopćila je Svjetska organizacija za zaštitu prirode.
Njihov novi izvještaj prikazuje šest glavnih aspekata utjecaja klimatskih promjena na morsku bioraznolikost te mutacije koje se pojavljuju kod ključnih vrsta riba i njihovih staništa kao rezultat klimatskih promjena, a izravno utječu na lokalno stanovništvo.
Ukazuje na opasnu povezanost između utjecaja klime na more i postojećih ljudskih pritisaka; prelova, zagađenja, razvoja obalnih područja i brodarenja, koji su već znatno smanjili ekološku otpornost našeg mora.
"Jadransko more nije izolirani sustav pa se svi pritisci koji djeluju na Mediteran u većoj ili manjoj mjeri pojavljuju i u Jadranu. S obzirom na to da se radi o plitkom i poluzatvorenom moru, povećan je i rizik od ozbiljnih i trajnih posljedica koje imaju klimatske promjene u sinergiji s intenzivnim ljudskim aktivnostima poput turizma ili ribarstva, a da o eksploataciji nafte i plina uopće ne govorimo. Jačajući zaštitu Jadrana jačamo njegovu otpornost, a time i našu opstojnost kao pomorski orijentirane nacije. Možemo reći da je to naša dužnost!”, izjavio je Mosor Prvan iz Jadranske podružnice spomenute Svjetske organizacije.
Visoke temperature i i ekstremni vremenski događaji mijenjaju morsko dno. Livade morske cvjetnice posidonije, koralji i plemenite periske postaju vrlo rijetki na nekim područjima, dok na drugima potpuno nestaju.
Potpuni gubitak tih vrsta imao bi tragičan utjecaj na kompletan morski ekosustav jer mnogim vrstama služe kao staništa, vežu ugljik, a korisni su i u ekonomskom smislu s obzirom na to da privlače brojne turiste i ronioce.
Dobro upravljanje zaštićenim morskim područjima može imati značajan pozitivan utjecaj na smanjivanje pritiska na preostale populacije.
fotografija: PIXABAY
Ostavite komentar