Medulinski zaljev: Dragocjeno stanište koje treba očuvati

Iako prosječna dubina zaljeva ne prelazi 20 metara, njegova biološka raznolikost i složenost staništa čine ga jedinstvenim.

Ena Piglić I JU Kamenjak

21 Prosinac 2024 I 19:14

Medulinski zaljev: Dragocjeno stanište koje treba očuvati
JU Kamenjak

Medulinski zaljev, smješten između rta Kamenjak i rta Marlera, jedno je od najvažnijih prirodnih područja na zapadnoj obali Istre.

Iako prosječna dubina zaljeva ne prelazi 20 metara, njegova biološka raznolikost i složenost staništa čine ga jedinstvenim.

Poluotok Kašteja dijeli zaljev na unutarnji i vanjski dio, pri čemu svaki ima svoje specifične ekološke značajke.

Unutarnji dio zaljeva obilježava pješčano dno prekriveno zamuljenim pijeskom, dok se u vanjskom dijelu nalaze grebeni i kamenita podloga.

Ovo raznoliko podmorje dom je livadama morskih cvjetnica poput čvoraste morske rese (Cymodocea nodosa) i patuljaste sviline (Zostera noltii), dok vanjski dio obiluju naseljima voge (Posidonia oceanica).

Ova staništa igraju ključnu ulogu u ekosustavu, pružajući sklonište, hranu i mjesto za razmnožavanje brojnim vrstama riba i drugih morskih organizama.

Zaljev je uvršten u mrežu Nature 2000

Zaljev je i značajno područje za gospodarske djelatnosti, poput uzgoja školjkaša. Školjkaši, kao prirodni filtri morske vode, koriste hranjive soli koje obiluju u unutarnjem dijelu zaljeva, čime pridonose očuvanju ekološke ravnoteže.

No, ljudske aktivnosti, uključujući korištenje plovnih puteva, gradnju i intenzivni turizam, osobito ljeti, predstavljaju prijetnju osjetljivim ekosustavima ovog područja.

Zahvaljujući svojim prirodnim vrijednostima, Medulinski zaljev uvršten je u mrežu zaštićenih područja Natura 2000.

Potrebno je smanjiti ljudske utjecaje!

Ovaj status naglašava važnost očuvanja staništa koja pružaju dom i hranu brojnim biljnim i životinjskim vrstama.

Međutim, zaštita ne ovisi samo o zakonima i regulacijama, već i o svima nama koji koristimo ovo područje.

Svaki oblik nasipavanja obale ili neodgovorno gospodarenje može imati trajno negativne posljedice na biljni i životinjski svijet.

Kako bi Medulinski zaljev ostao vrijedan dio prirodne baštine, potrebno je smanjiti ljudske utjecaje i razvijati aktivnosti u skladu s principima održivog razvoja.