Sunce, naša zvijezda, spada u skupinu malih, stabilnih, dugoživućih zvijezda. Gledano očima dalekih vanzemaljaca bila bi samo jedna neugledna zvijezda u Orionovom kraku Mliječnog puta. Planetarni sustav oko Sunca i život na Zemlji našu zvijezdu čini „posebnom i prevažnom“, gledano našim očima.

Sunce ipak nije potpuno mirna zvijezda. Jedanaestogodišnji ciklusi u kojima se od „nevinog lica pretvara u čudovište s ožiljcima“ poznati su od Galileovog vremena.

Trenutno se nalazimo u Ciklusu broj 25, godinu do dvije prije maksimuma Sunčeve aktivnosti. Prognoze su bile kako će to biti kopija Ciklusa broj 24, poprilično mirnog maksimuma. No prognoze su pogriješile, Sunce je već sada dvostruko aktivnije od astronomskih prognostičkih modela.

U kolovozu ove godine broj Sunčevih pjega, a one nam kazuju koliko je aktivnost snažna ili slaba, bio je preko 200. Najveći je to broj Sunčevih pjega na njegovoj površini (fotosferi) u posljednje dvadeset i tri godine!

Sunčeve pjege područja su izrazito jakih geomagnetskih aktivnosti. One uzrokuju eksplozije na Suncu i izbačaje koronarne mase. Kada tako izbačene elektromagnetske čestice dosegnu Zemlju dolazi do pravog rata između Zemljinog magnetskog polja i njih. Rezultat su problemi u elektro mrežama, prostiranju radio valova, pojavi polarne svjetlosti sve do ekvatorijalnih područja.

Nedavno, u svibnju ove godine, zadesila nas je stoljetna Sunčeva oluja. Polarna svjetlost bila je vidljiva iz subekvatorskih područja. Erupcije sa Sunca svakodnevne su, a tek nam predstoji pravi rašomon, bar još naredne dvije-tri godine.

Na grafikonu Sunčeve aktivnosti (2001.-2024.) i kompozitnoj fotografiji brojnosti Sunčevih pjega tijekom kolovoza 2024. razvidno je kako se Sunce ozbiljno narogušilo. Gledajući aktualne podatke s popriličnom sigurnošću možemo reći kako nas očekuju brojne prilike da tijekom ove i naredne, a možda i 2026. ponovo s naših područja vidimo auroru borealis. Prognozirani miran ciklus ima sve šanse da postane jedan od najjačih ikad zabilježenih u povijesti praćenja događanja na Suncu.

Iako Sunčeve pjege izgledaju kao male, nepravilne crne fleke na njegovoj površini moramo imati u vidu kako je većina njih po površini znatno veća od cijele naše planete! Čak i one najmanje vidljive pjege nemjerljivo su veće od najvećih gigantskih olujnih struktura na Zemlji. Moramo se podsjetiti kako se radi o olujama koje uzrokuju „milijarde istovremenih eksplozija atomskih bombi“.

Čovjek i njegove moderne tehnologije itekako ovise o Suncu. Bilo bi dovoljno da se Sunce samo malo jače „zakašlje“ a svijet kakav poznajemo prestao bi postojati. Najveće pjege vidljive su čak i golim okom u sutonu kao crna područja na Sunčevom disku.

UPOZORENJE! U Sunce se ne smije gledati bez korištenja specijalnih astronomskih filtera, gubitak vida i oka zagarantiran je.