Lani iz Hrvatske otišlo 40 tisuća osoba, 48 posto u Njemačku, najviše u dobi od 20 do 39 godina

Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke o ukupnoj vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske za 2019. godinu. Podatke prenosimo u nastavku.

U 2019. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 37 726 osoba, a u inozemstvo se odselilo 40 148 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -2 422.

U 2019. iz inozemstva se doselilo 26,2% hrvatskih državljana i 73,8% stranaca, a odselilo se 80,8% hrvatskih državljana i 19,1% stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje.

Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 31,9% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (48,0%).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (77,3%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (57,8%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,3%).

U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2019. najveći su udio imali Grad Zagreb (20,3%) i Splitsko-dalmatinska županija (11,7%). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (18,1%), slijedile su Osječko-baranjska županija (7,6%) i Zagrebačka županija (7,3%).

Unutarnja migracija

U 2019. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 71 790 osoba.

Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,9%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,8%.

Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2019., najviše osoba (42,5%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,6% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 19,9% osoba.

Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2019. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je pet županija i Grad Zagreb, a najviši je bio u Gradu Zagrebu (3 309 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je petnaest županija, s tim da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-759 osoba), Osječko-baranjskoj županiji (-713 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-688 osoba).

Ukupna migracija u 2019.

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2019. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Grad Zagreb (3 697 osoba). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Osječko-baranjska županija (-2 557 osoba) i Vukovarsko-srijemska županija (-2 105 osoba).

Ostavite komentar