Malin na vitar u crveno-bordo svjetlu kao znak podrške oboljelima od multiplog mijeloma
U Hrvatskoj gotovo svakodnevno jedna osoba oboli od multiplog mijeloma, što dodatno naglašava važnost ovakvih inicijativa.
22:07Prije 7 h25.03.2026
Ulice zone Gripole-Spine’ bit će imenovane po gospodarstveniku Antonu Cerinu, turističkom radniku Josipu Folu, hrvatskom branitelju Stjepanu Herbutu, gospodarstveniku i sportašu Domenicu Ucciu Sciolisu, dok će ulice naselja Salteria biti posvećene hrvatskim braniteljima Tomislavu Brstilu i Toniju Godeni, antifašističkom borcu Milanu Iskri te umjetnici Zori Matić koja je boravila i djelovala u Rovinju, odlučeno je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Rovinja.
Tako će jedna od ulica u gospodarskoj zoni u Rovinju nositi i ime dugogodišnjeg direktora TDR-a, Antona Cerina. Podsjetimo, Cerin je bio glavni pokretač pretvorbe i privatizacije spomenute rovinjske tvornice, te je i u dioničkom društvu bio direktor odnosno predsjednik uprave.
Njegove zasluge prepoznali su i u Gradu Rovinju koji mu je 1995.godine posthumno dodijelio nagradu za osobite zasluge u gospodarstvu.
Na prijedlog Povjerenstva, a odlukom rovinjskog Gradskog vijeća svoju će ulicu u Rovinju imati i Josip Folo, dugogodišnji turistički radnik koji je u Jadranu proveo cijeli radni vijek. Aktivno je sudjelovao u izgradnji gotovo svih turističkih objekata u gradu, opremao ih i turistički uhodavao.
Elokventan i stručan s uspjehom je vršio promociju i prodaju turističkih aranžmana. Godine 2002. objavljuje opsežnu knjigu pod nazivom „Povijest rovinjskog turizma“ i to u trojezičnom izdanju (hrvatski, talijanski i njemački).
STJEPAN HERBUT, branitelj Domovinskog rata (Vukovar, 1059. – Gospić, 1996.)
Ulicu u gospodarskoj zoni Gripole-Spine imat će i hrvatski branitelj Stjepan Herbut.
U obranu rodnog grada uključio se od samog početka agresije. Po padu Vukovara, biva zarobljen i odveden u logore u Stajićevo, Sremsku Mitrovicu i Novi Sad. Nakon razmjene zarobljenika u siječnju 1992. i po otpustu iz bolnice u kojoj se liječio od posljedica zlostavljanja dolazi u Rovinj, gdje su mu kao prognanici bili smješteni sin i supruga.
Na vlastiti zahtjev, po ozdravljenju uključuje se u postrojbe Hrvatske vojske, u sastav 9. gardijske brigade u Gospiću, te je sudjelovao u svim vojnim akcijama, uključujući “Oluju”. Zbog posljedica ratnih djelovanja i zlostavljanja u logoru, preminuo je 8. travnja 1996. u Gospiću, a sahranjen je u Rovinju.
Posmrtno je odlikovan 1997. godine Redom Zrinskog i Frankopana s pozlaćenim pleterom.
Rovinjski sportaš i gospodarstvenik Domenico Uccio Sciolis koji je preminuo 2016. godine također će dobiti svoju ulicu.
Kao mladić isticao se u atletici i sudjelovao je na nacionalnim natjecanjima. Dugi niz godina bio je vodeći igrač gradskog nogometnog kluba „Riosa“, a nakon rata NK „Rovinj“. U međuvremenu je diplomirao na Tehničkom poljoprivrednom institutu u Poreču, nakon čega radi kao nastavnik u profesionalnoj obrtničkoj školi i kao nastavnik tjelesnog odgoja pri Trgovačko-tehničkom institutu „Antonio Diaz“ u Rovinju.
Bio je politički zatvorenik na Golom otoku od 1950. do 1952. godine. Po odsluženju dvogodišnje kazne, sve do 1984. godine obnaša dužnost direktora Tvornice likera i vinarije u kojoj je primjenjivao i uspio sačuvati stare recepte za poznate rovinjske likere („Amaro Istra“, „Pelinkovac“, „Aer konjak“ odnosno „Ovo brandy“ i drugo).
1999. godine dodijeljena mu je Medalja Grada Rovinja-Rovigno za izuzetan doprinos privrednom i nogometnom razvoju grada.
Ulice naselja u izgradnji Saletria nosit će imena poginulih hrvatskih branitelja Tomislava Brstile i Tonija Godene, antifašističkog borca i gospodarstvenika Milana Iskre te umjetnice Zore Matić.
Tomislav Brstilo nakon samovoljnog napuštanja JNA u kojoj je služio vojni rok ondašnje države, početkom siječnja 1992. raspoređen je, kao dio skupine od šest ročnika u status dosluženika u 3. satniju 1. bojne 119. brigade Zbora narodne garde, koja se u toj fazi formiranja brigade nalazila u prostoru autokampa „Valovine“ u Puli.
Po odlasku na ličko bojište radi preuzimanja obrambenih položaja od riječke 111. brigade na crti razdvajanja Glavace-Dabar pogiba u zasjedi kod Letinca u Lici 31.01.1992.
Ukazom Predsjednika Republike odlikovan je Ordenom Zrinski i Frankopana te mu je posmrtno dodijeljen čin časničkog namjesnika Hrvatske vojske.
Toni Godena poginuo u 21. godini života
Mladi rovinjski branitelj Toni Godena koji je izgubio život u 21. godini života, također dobiva svoju ulicu.
Osnovnu i srednju školu završio je u Rovinju, nakon čega je pozvan na odsluženje vojnog roka u Hrvatskoj vojsci. Na svoj zahtjev raspoređen je u 33. inženjerijsku brigadu Hrvatske vojske u Karlovcu.
Kao vojnik angažiran je na poslovima razminiranja terena oko Karlovca, konkretno na području Turanj–Karlovac. Stradao je u Makušanskom lugu, naselje Sajevac dana 22.07.1996. godine od pješačke mine.
Iskra i Matić također na Salteriji
Milan Iskra kao dvadesetogodišnjak uključuje se u antifašistički pokret i sudjeluje u ratnim zbivanjima na Rovinjštini i šire. Politički aktivan i agilan biva imenovan komandantom Talijanskog bataljuna Pino Budicin.
Prema dostupnim podacima, u poratnim, turbulentnim vremenima od 1948. do 1957. obnaša dužnost predsjednika Narodnog odbora Općine Rovinj i nemjerljivo je njegovo zalaganje, zasluge i pozitivan stav glede promicanja ravnopravnosti građana Rovinja po pitanju nacionalnosti te glede ravnopravnosti hrvatskog i talijanskog jezika, radi čega nije bio omiljen od strane Partije odnosno ondašnjeg Komiteta. Usprkos tome radni je vijek proveo na rukovodećim mjestima, u poduzećima „Istarski boksiti“ i „Jadran“ (kasnije „Jadranturist“).
Slikarica Zora Matić koja je preminula još 1999. godine također dobiva svoju ulicu.
Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu koju je upisala nakon studija na Umjetničkoj akademiji u Munchenu Matić nije završila, već radi kao nastavnica, dekoraterka i na poslovima reklamiranja. Od 1951. stanuje u Rovinju, gdje nakon otvaranja Muzeja (1954.) postaje njegova prva ravnateljica. Suosnivačica je Rovinjske likovne kolonije (1955.).
U slikarstvu se pojavljuje 1951. ekspresionističkom serijom motiva kuća (Rovinjski motiv), sredinom 1950—tih uvodi u slike figuru i portret, a 1960. započinje seriju apstraktnih crteža te nadrealističku metodu kolažiranja. Samostalno je izlagala u Amsterdamu, Londonu i Zagrebu, a sudjelovala je na mnogim skupnim izložbama.
Godine 1995. dodijeljena joj je Medalja Grada Rovinja-Rovigno za osobit doprinos razvoju i obogaćenju kulturnog života grada.
Na umaškoj rivi niknuo je novi „Park citrusa“, jedinstvena zelena oaza koja spaja mirise Mediterana, estetiku i održivost te dodatno obogaćuje jednu od najljepših istarskih promenada.
13:33Prije 15 h25.03.2026
Pula ovih dana postaje središte jedriličarskog i glazbenog spektakla – uz regate i izložbu, vrhunac programa donosi koncert Parnog Valjka koji će okupiti brojne posjetitelje.
09:29Prije 19 h25.03.2026
Poznati rovinjski restoran La Perla, simbol dugogodišnje tradicije i vrhunske kuhinje, daje se u najam, nudeći novu priliku za nastavak uspješne gastronomske priče.
08:59Prije 20 h25.03.2026
Početna stanica nalazila se na željezničkom kolodovoru i imala je dva kraja ukupne dužine oko 7 km. Izuzetna prednost pulskog tramvaja bila je širina tračnica koja je odgovarala širini željezničkih tračnica pa su one mogle upotrijebiti i za tramvajski promet.
07:46Prije 21 h25.03.2026
U sklopu Centra za posjetitelje Maraston, posjetitelji mogu dodatno istražiti bogatstvo istarske slastičarske tradicije kroz interpretacijski dio „Slatka Istra“, gdje se mogu upoznati s pričama, receptima i običajima vezanima uz tradicionalne slastice ovog kraja.
22:05Prije 1 d24.03.2026
Iako se često doživljava kao bolest prošlih vremena, tuberkuloza i danas godišnje odnosi milijune života, a najveći problem postaje – zaborav.
07:47Prije 1 d24.03.2026
Sve više građana i turista odgovore traži od umjetne inteligencije, a ne od službenih kanala — istarska tvrtka nudi rješenje koje vraća komunikaciju pod kontrolu gradova, komunalnih poduzeća i turističkih zajednica.
06:45Prije 1 d24.03.2026
Ostavite komentar