Ostalo

Prisutnost rebraša već ugrozila planktonsku zajednicu, riblji fond za sada bez značajnijih promjena

IstraIN

14 Siječanj 2019 I 11:55

facebook twitter linkedin link mail
Prisutnost rebraša već ugrozila planktonsku zajednicu, riblji fond za sada bez značajnijih promjena
Rezultati monitoringa provedenog u sjevernom Jadranu od 2016. do kraja 2018. u suradnji Centra za istraživanje mora Instituta ruđer Bošković u Rovinju i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli pružili su uvid u prostornu i vremensku dinamiku invazivnog rebraša M. leidyi i oceanografskih uvjeta u kojima su se one odvijale. Prema riječima dr. sc. Paola Paliage sa pulskog Sveučilišta J. Dobrile, generalno, osobine vodenog stupca tijekom istraživanja bile su u skladu sa tipičnim sezonskim vrijednostima koje karakteriziraju sjeverni Jadran. 
 
U toplijem dijelu godine dolazi do zagrijavanja površine mora i smanjivanja gustoće vode što otežava miješanje sa dubljim slojevima. S vremenom debljina sloja koji se zagrijava postepeno se povećava zbog prijenosa topline iz atmosfere a istovremeno se povećava razlika u gustoći površinskih i dubokih slojeva. U proljeće, zbog dovoljne količine svijetla i hranjivih soli javlja se prvi cvat fitoplanktona popraćen većim koncentracijama klorofila a. U lipnju topli sloj iznosi nekoliko metara dok u rujnu može obuhvatiti cijeli vodeni stupac (do 30 m dubine). Istovremeno, ljeti dolazi do smanjivanja vrijednosti saliniteta u površinskom sloju mora najviše zbog utjecaja voda rijeka zapadne i sjeverne obale sjevernog Jadrana.
 
Podaci monitoringa iz 2016., 2017. i 2018. ukazali su da je M. leidyi na Po profilu i uz zapadnu obalu Istre prisutna u višim koncentracijama tijekom ljeta i jeseni, dok je u zimskim i proljetnim mjesecima potpuno odsutna ili jedva vidljiva, rekao je dr. sc. Paolo Paliaga.
 
Štete od pojave ovog invazivnog rebraša višestruke su. Ekološke, jer može značajno poremetiti ekosistem i drastično smanjiti riblji fond i ugroziti morski turizam; Ekonomske; Radi se o invazivnoj vrsti koja je u Crnom moru uzrokovala velike ekonomske štete (najznačajnije štete su zabilježene za ribarstvo ) te ugrožava morski turizam. No, pojava rebraša nema direktnih zdravstvenih učinaka. 
 
Na kraju može se zaključiti da je, do sada, s obzirom na trajanje sezone prisutnosti i na prosječnu brojnost u vodenom stupcu, utjecaj invazivnih rebraša na riblji fond bio ograničen, dok je planktonska zajednica osjetila veće promjene. Iako ukupno sustav sjevernog Jadrana izgleda relativno stabilan, potencijal za štetni utjecaj ekosustavu, ribarstvu i turizmu ostaje i stoga potrebno je dalje pratiti stanje rebraša i njihov odnos sa zajednicama planktona i riba u Jadranu, zaključuje dr. sc. Paolo Paliaga, suradnik rovinjskog Centra za istraživanje mora sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Ostavite komentar