Neodgovorni građani stvaraju deponije po Puli: Gomilanje otpada na nedozvoljenim mjestima postaje svakodnevica
Gomilanje otpada na nedozvoljenim mjestima diljem Pule postaje svakodnevni prizor, a ogorčeni građani sve češće prijavljuju neodgovorno ponašanje pojedinaca koji stvaraju divlja odlagališta u gradskim ulicama, uz igrališta i tik uz povijesne znamenitosti.
Unatoč jasnim pravilima i dostupnoj infrastrukturi za zbrinjavanje otpada, u Puli sve češće svjedočimo neodgovornom ponašanju pojedinaca koji krupni i komunalni otpad odlažu na mjestima gdje to nije dopušteno. Građani su ogorčeni – od centra grada do rubnih naselja, prizori smeća uz kontejnere, na nogostupima i zelenim površinama postaju sve učestaliji.
Na društvenim mrežama i putem aplikacija za dojavu komunalnih nepravilnosti, svakodnevno se objavljuju primjeri zapuštenih dijelova grada.
Krupni otpad uz zid Studenca na pulskom Vidikovcu, prema prijavi putem SmartPule, stoji već mjesecima. Još je to jedan primjer neodgovornog odlaganja otpada na javnim površinama u najvećem istarskom gradu.
15:47Prije 9 d28.08.2026
„Svakodnevna situacija u Vergerijevoj ulici: nitko ne skuplja smeće niti mete ulicu“, upozorava prijavitelj na aplikaciji Smart Pula, dok drugi navode: „Ulica Braće Čeh. Konstantno odlaganje smeća. Ponovno prijavljujemo.“
Na Valkanama je nakon radova na odbojkaškim igralištima ostao građevinski otpad: „Zašto majstori ne pokupe svoje smeće?“ pitaju se građani.
Posebno zabrinjava stanje kod Max Cityja i bivšeg kamenoloma, gdje se, kako navode stanovnici, nalazi „golema količina odbačenog krupnog otpada“.
Ni središte grada nije pošteđeno – u Motikinoj ulici, svega nekoliko metara od Arene, otpad se gomila tjednima. „To je sramotno za Pulu“, poručuju građani, a slične slike dolaze i iz Pazinske ulice pokraj pečenjare.
Iako komunalne službe reagiraju, očito je da borba protiv divljih odlagališta zahtijeva učinkovitiji sustav nadzora, više edukacije, ali i strože sankcije za prekršitelje. Jer, gradsku čistoću ne osigurava samo sustav – već i odgovornost svih nas.
Od ponedjeljka, 7. rujna, mijenja se radno vrijeme šaltera za upravne poslove u Policijskoj upravi istarskoj i policijskim postajama. Najveća promjena odnosi se na utorak, kada će dio šaltera raditi poslijepodne.
Najveće ljetne gužve polako ostaju iza nas, ali ljeto u Istri još nije gotovo. More je i dalje toplo, plaže mirnije, a gradovi ponovno dišu nešto sporijim ritmom – zbog čega mnogi upravo rujan smatraju najljepšim dijelom godine.
Mladi pokazuju veći interes za ekološku proizvodnju i moderne tehnologije, ali teško dolaze do zemljišta. Hrvatska njihovim gospodarstvima namjenjuje desetke milijuna eura.
Prodaja novih automobila u Hrvatskoj nastavlja rasti, a na vrhu domaćeg tržišta ponovno su dobro poznata imena. Škoda dominira među markama, dok podaci otkrivaju i veliku promjenu u tome kakav pogon Hrvati danas biraju.
Sigurnost enduro vožnje ne ovisi samo o ispravnosti motocikla, već i o trasi: je li vožnja dopuštena, prolazi li privatnim zemljištem, postoje li rampe, lanci ili neoznačene sajle te tko takve puteve održava.
Humanitarna biciklijada Bicicletta rosa vraća se 19. rujna u porečku Novu Vas. Sudionici mogu birati između dviju biciklističkih ruta i rekreativnog hodanja, a prikupljene donacije namijenjene su podršci onkološkim pacijentima.
Nesvakidašnji prizor sinoć na Kamenjaku – čitatelj je zabilježio divlje svinje koje su bezbrižno šetale, a potom pronašle kantu za smeće, iz nje izvukle otpad i krenule u potragu za hranom.
Nova era Svjetskog prvenstva u reliju počinje 2027., a jedan od novih projekata svoj prvi nastup želi odraditi upravo u Hrvatskoj. Španjolski WRT Rally1 Spain cilja Croatia Rally za debi potpuno novog automobila.
Hrvatska nije samo ljetna razglednica s morem i plažama. Upravo tu poruku donosi nova priča objavljena na Guardianu, a među deset prizora kojima se stranoj publici predstavlja drugačija Hrvatska našli su se Poreč, Hum i istarski tartufi.
Općina Bale u školskoj godini 2026./2027. nastavlja potpuno sufinancirati željeznički prijevoz srednjoškolaca s prebivalištem na svom području, a podupirat će i učenike smještene u učeničkim domovima.
Istarska županija studentima četvrte, pete i šeste godine medicine daje stipendije od čak 1000 eura mjesečno. Gordana Antić na Rovinj FM-u otkrila je da su ove godine dobili 23 nova liječnika, no najveći izazov ostaje njihov dugoročni ostanak u Istri.
Dok suše, niski vodostaji i visoke temperature stvaraju sve veće izazove za proizvodnju električne energije iz hidroelektrana i nuklearnih elektrana, solarna energija dobiva sve važniju ulogu. Hrvatska, međutim, unatoč velikom potencijalu, i dalje zaostaje za većinom članica Europske unije.