Što je sve važno znati za polazak djeteta u jaslice i vrtić?
Svako dijete prolazi kroz razdoblje prilagodbe, ali postoje individualne razlike među djecom – neki će se prilagoditi brže i lakše, a nekima će za to biti potrebno dulje vrijeme.
IstraIN
30 Kolovoz 2025 I 13:34
PexelsIlustracija
Polazak djeteta u jaslice ili vrtić je velik i važan događaj za dijete i obitelj. Dijete se u početku mora prilagoditi na odvajanje od roditelja, višesatni boravak među većim brojem djece i na prihvaćanje druge djece, kao i mjesta gdje se sve dijeli s drugima.
Kada dijete prvi put krene u vrtić, tamo će ga dočekati odgojiteljice te novi prostor, namještaj, krevetić i sve ostalo što ga okružuje, a na što se također treba s vremenom prilagoditi.
Polazak u školu jedna je od najvećih prekretnica u životu djeteta. Najviše prvašićima koji nakon veselog i bezbrižnog vrtićkog okruženja se odjednom nađu suočeni sa školskim zvonom, sjedenjem po nekoliko sati i školskim ocjenama. To nije nimalo jednostavno...
Istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima, koje su proveli Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba i Hrabri telefon, pokazalo je da 45 posto predškolske djece u Hrvatskoj samostalno koristi internet, a čak četvrtina roditelja svojim predškolcima ne postavlja pravila.
15:12Prije 162 d31.08.2025
Kod kretanja u vrtić dijete se susreće s promjenom dnevnog ritma i novim pravilima ponašanja, a s čim roditelji moraju upoznati dijete i prije samog kretanja u vrtić.
Važno je znati da prijelaz iz ležernog ljetnog rasporeda u školski ritam ne treba biti nagao ni težak. Kao roditelji, možete svojim postupcima olakšati djetetu taj proces.
08:37Prije 163 d30.08.2025
Svako dijete prolazi kroz razdoblje prilagodbe, ali postoje individualne razlike među djecom – neki će se prilagoditi brže i lakše, a nekima će za to biti potrebno dulje vrijeme. U brojkama se lakša prilagodba odnosi na 10-15 dana, srednje teška prilagodba na period od 30-ak dana, a vrlo teška prilagodba na nekoliko mjeseci.
Koliko će vremena djetetu trebati da se navikne na novo okruženje ovisi o osobnosti djeteta te stupnju njegova psihofizičkog razvoja, kao i o zdravstvenom stanju. Ovu će promjenu lakše prihvatiti djeca koja su imala prethodno iskustvo s većim brojem djece i odraslima te oni koji su prethodno imali iskustva s odvajanjem od roditelja.
Jednom kada krene proces prilagodbe, poželjno je dijete redovito dovoditi u jaslice/vrtić tijekom tog razdoblja jer izostanci produljuju vrijeme potpune prilagodbe.
Koja je uloga roditelja u tom procesu?
Roditelji bi se trebali pobrinuti da dijete od prvih dana redovito boravi u jaslicama/vrtiću, ali na kraće vrijeme. Dakle, u prvim danima trebalo bi se izbjegavati ostavljanje djeteta na poslijepodnevnom odmoru dok god odgojiteljica ne ukaže da je vrijeme za to.
U vrijeme ove prilagodbe dijete bi trebalo biti fokusirano na taj prijelaz pa sve druge prilagodbe, npr. odvikavanje od pelena, bočice ili dude, treba obaviti prije kretanja u vrtić.
Ono na što treba pripaziti je da jutarnji izlasci iz kuće trebaju biti opušteni umjesto jurnjave u zadnji tren jer se nervoza roditelja lako prenese i na dijete. Također, dijete se ni slučajno ne smije plašiti jaslicama ili vrtićem – npr. 'tamo ćeš morati sve pojesti'...
Rastanak s djetetom treba biti strpljiv, nježan, kratak, ali odlučan
Dugo smirivanje djeteta u garderobi ili ponovno vraćanje samo zbunjuju dijete pa je važno za to vrijeme ostati smiren i ne pokazivati djetetu zabrinutost ili žalost. Djetetu je važno prezentirati osobe kod kojih će biti na čuvanju i objasniti njihovu ulogu kako bi se ono osjećalo sigurno nakon odlaska roditelja.
Po povratku iz jaslica ili vrtića roditelji bi trebali provoditi s djetetom što više vremena kroz različite aktivnosti (igra, šetnje, pričanje priča...) te pokazati interes i razumijevanje za djetetove nove doživljaje koje stječe u jaslicama/vrtiću.
Mladi napadač Marin Žgomba više nije član Istre 1961. Karijeru nastavlja u bjeloruskom prvoligašu Vitebsku, s kojim je potpisao ugovor do kraja 2027. godine, nakon skromne minutaže ove sezone na Aldo Drosini.
Film je sniman u Puli, gradu autoričina odrastanja, a tijelo plesačice funkcionira kao instrument dozivanja prošlosti. Prolazni prostori postaju mjesta zadržavanja, čekanja i povratka, a bijeli kostimi koji se pojavljuju kroz film djeluju kao stanje između prisutnosti i odsutnosti.
Na općinskoj razini smotre LiDraNo 2026. u Rovinju odabrani su najbolji literarni, novinarski i dramsko-scenski radovi te nastupi osnovnih i srednjih škola koji će predstavljati svoje škole na županijskoj razini natjecanja.
Od simbola prošlosti do prostora budućnosti — diplomski rad mladog arhitekta predlaže pretvaranje bivše Robne kuće Istra u Kuću kulture koja bi vratila život ovom dijelu Pule.
U 2025. godini zabilježen je rast dolazaka kruzera u hrvatske luke, a među istaknutijima je i Rovinj s čak 100 posjeta, dok je Istra ostvarila gotovo šest posto svih kružnih putovanja — ujedno je Rovinj prvi u Istri uveo turističku pristojbu za putnike s kruzera.
Smrtni ishod nakon operacije kuka u Općoj bolnici Pula prijavljen je DORH-u, svi su postupci vođeni prema pravilima struke, a Ministarstvo zdravstva pokrenulo je inspekcijski nadzor, poručio je ravnatelj dr. Andrej Angelini, izrazivši sućut obitelji preminule pacijentice.
Prema narodnim predajama povijest maškara u Rovinjskom Selu je jako duga, a vjerojatno je taj običaj preuzet iz venetskih koji su se gajili u obalnom području Istre sa većinskim talijanskim stanovništvom.
Polaganjem vijenaca uz spomen-obilježje u Kanfanaru danas je obilježena godišnjica smrti don Marka Zeljka, svećenika kojeg su nacisti objesili 9. veljače 1944. godine. Uz građane i udruge, komemoraciji su prisustvovali i predstavnici Općine.
Raspored djece po školama utvrđuje Upravni odjel za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije prema prebivalištu ili boravištu djeteta, nakon čega popis dostavlja školama.
Istodobno, Pučko otvoreno učilište raspisalo je i natječaj za radno mjesto kućnog majstora (m/ž), također za rad na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu, uz probni rad.
Program je osmišljen tako da svi sudionici imaju korist: vlasnici stavljaju neiskorištene nekretnine na tržište, najmoprimci plaćaju priuštivu najamninu, a država pokriva razliku do tržišne cijene. Dio praznih nekretnina u sustav će uključiti i Državne nekretnine.