Obalni gradovi magnet za doseljenike: Novalja, Poreč i Vodice na vrhu po rastu stanovništva!

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prošloj godini u 109 gradova više ljudi doselilo iz inozemstva nego što ih je odselilo, a ukupno više doseljenih (iz inozemstva i drugih gradova u RH) nego odseljenih bilježe 103 grada.

Ukupan migracijski saldo, odnosno najveća razlika između doseljenog i odseljenog stanovništva najveća je naravno u Zagrebu, a nakon njega u Velikoj Gorici, Zadru, Puli, Poreču, Kaštelima, Varaždinu, Rijeci, Svetoj Nedelji, Dubrovniku i Dugom Selu.

U relativnom iznosu razlika u korist doseljenih je najveća u malim gradovima, a predvode oni uz more, poput Novalje, Nina, Poreča, Vodica, Supetra, Paga, Vodnjana, Biograda na Moru, Krka…

Najveći plus doseljenih iz inozemstva u odnosu na odseljene imali su Split,  Zadar, Rijeka, Pula, Poreč, Velika Gorica, Dubrovnik, Varaždin, Kaštela  i Jastrebarsko, a kada je riječ o relativnoj pozitivnoj razlici opet predvode obalni mali gradovi na čelu s Novaljom. 

U 2024. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselila 70.391 osoba, a u inozemstvo se odselilo 38.997 osoba. Stoga je saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 31.394. U 2024. iz inozemstva se doselilo 18,9% hrvatskih državljana i 81,1% stranaca, a odselilo se 51,7% hrvatskih državljana i 48,3% stranaca. 

Najviše doseljenih iz Nepala, najviše odseljenih u Njemačku

U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.

 Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 14,2% doselilo ih se iz Nepala, a 11,3% iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (21,1%).

Gledajući po gradovima, u 109 gradova je čak bilo više doseljenih iz inozemstva, nego odseljenih iz gradova izvan granica zemlje. Najveći broj doseljenih nego odseljenih imali su u najvećem broju gradovi uz obalu i Zagrebačke županije te gradovi središta županija.

U 2024. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 71.575 osoba. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar zemlje bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,6%). Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2024., najviše osoba (40,8%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21,5% osoba.

Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2024. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji.

Velika Gorica i Zadar s najvećim porastom stanovništva, ali mali obalni gradovi prednjače u relativnom rastu

Ukupno su 103 grada imala lani pozitivan ukupan migracijski saldo. Ukupno je u gradove lani doselilo 101.119  stanovnika, a odselilo 77.582, odnosno ukupan migracijski saldo za gradove je lani bio pozitivan i iznosio je 23.537, koliko je više stanovnika došlo u gradove, nego iz njih otišlo.

Ne računa li se Zagreb, najveći migracijski saldo imala je lani Velika Gorica u koju je 1.320 više stanovnika doselilo, nego odselilo, slijedi Zadar s pozitivnom razlikom od 1.190 stanovnika, Pula s 883, Poreč s 829, Kaštela sa 725, Varaždin s 597, Rijeka s 534, Sveta Nedelja s 501 stanovnikom te Dubrovnik s 498 i Dugo Selo s 490 više doseljenih nego odseljenih stanovnika.

U vodećih deset sedam je velikih gradova i tri srednja. No, gleda li se migracijski saldo u relativnom iznosu, tada predvode mali gradovi, a prvih devet su redom uz obalu.

Vodeća je Novalja, gdje postotna razlika doseljenih i odseljenih iznosi 7,28 posto, Ninu 5,43 posto, Poreču 4,99 posto, Vodicama 4,71 posto, Supetru 4,46 posto, Pagu 4,41 posto, Vodnjanu 3,24 posto, Biogradu na Moru 3,18 posto, Krku 2,86 posto i Dugom Selu 2,77 posto.

Iz inozemstva je ukupno u gradove lani doselilo 101.119 stanovnika, a odselilo 77.582, odnosno više je bilo doseljenih iz inozemstva, nego onih koji su otišli, za 23.537. Već spomenutih 109 gradova bilo je u plusu.

Split, Zadar i Rijeka s najviše doseljenih iz inozemstva, relativno gledano opet prednjače mali obalni gradovi

Najveći plus doseljenih iz inozemstva u odnosu na odseljene imao je Split, u apsolutnom iznosu razlika je bila 1.407 stanovnika, u Zadar je više doselilo 1.229 osoba izvan granica, u Rijeku 1.040, Pulu 865, Poreč 824, Veliku Goricu 703, Dubrovnik 567, Varaždin 484, Kaštela 441 i Jastrebarsko 370 više doseljenih iz inozemstva nego odseljenih. 

U vodećih deset, osam je velikih gradova i dva srednja. Kada se gleda migracijski saldo s inozemstvom u postotnom iznosu, opet predvode mali gradovi, kojih je osam te oni uz obalu.

Najveći migracijski saldo imala je opet Novalja, 6,77 posto, slijedi Poreč s 4,96 posto, Pag s 3,59 posto, Nin s 3,48 posto, Vodice s 3,25 posto, Supetar s 3,05 posto, Novigrad s 2,88 posto, Mali Lošinj s 2,63 posto, Jastrebarsko kao jedini kontinentalni u top deset sa saldom od 2,54 posto i Vodnjan s 2,52 posto više doseljenog stanovništva izvan granica zemlje, nego odseljenog u inozemstvo.