Istra gradi novu prometnu budućnost! Lozić Doklestić: 'Vrijeme je da znamo u kojoj su fazi radovi na željeznici'
31. ožujka 2025. potpisan je ugovor vrijedan 55 milijuna eura za obnovu 50 kilometara pruge od slovenske granice, preko Buzeta, do Svetog Petra u Šumi!
Više od pola stoljeća nakon što je posljednji vlak prošao istarskom prugom Kanfanar–Rovinj, željeznica se ponovno vraća u središte prometnih i razvojnih planova regije.
Istra je zakoračila u novu eru željezničkog prometa – 31. ožujka 2025. potpisan je ugovor vrijedan 55 milijuna eura za obnovu 50 kilometara pruge od slovenske granice, preko Buzeta, do Svetog Petra u Šumi.
''Istarska županija kontinuirano podupire projekte koji jačaju razvoj poljoprivrede i gastronomije, ali i cjelogodišnje turističke prepoznatljivosti“, rekao je župan Miletić prilikom potpisivanja.
''U ime Istarske županije želim izraziti duboku zahvalnost i poštovanje za sve ono što ste činili tijekom Domovinskog rata, kao i kasnije, kako bismo svi mi danas živjeli u slobodnoj, demokratskoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj'', rekao je župan Miletić.
13:38Prije 6 d05.11.2025
Na posljednjoj sjednici Skupštine Istarske županije, vijećnica Helena Lozić Doklestić (Možemo) zatražila je od župana Borisa Miletića detaljne informacije o tijeku radova i planovima HŽ Infrastrukture.
„Na području Istre u tijeku su i planiraju se zahvati na željezničkoj infrastrukturi, uključujući ugradnju opreme na sedam željezničko-cestovnih prijelaza i modernizaciju još šest prijelaza na dionici od državne granice sa Slovenijom do Pule preko Buzeta.
Županijski pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan istaknuo je potrebu zajedničkog rješavanja ovog problema u cijeloj Istri.
Razgovaralo se o ključnim razvojnim projektima za područje Općine Kršan – od Fonda pravedne tranzicije i razvoja poduzetničke infrastrukture, do realizacije prometnice Išišće–Kloštar, uređenja ambulante u Potpićnu te planirane izgradnje školske sportske dvorane u Potpićnu.
16:37Prije 8 d03.11.2025
Također je u izradi studija obnove i modernizacije navedene pruge, uz razmatranje elektrifikacije i mogućeg tunela Ćićarija te je planirana obnova dionice od državne granice prema Svetom Petru u Šumi, procijenjene vrijednosti 55 milijuna eura.
S obzirom na važnost ovih ulaganja za sigurnost, mobilnost i razvoj Istre, zanima me u kojoj su fazi svi navedeni projekti, koji su rokovi njihove provedbe te je li Istarska županija formalno uključena u njihovu realizaciju“, upitala je Lozić Doklestić.
Župan Boris Miletić osvrnuo se na važnost željeznice za Istarsku županiju i odgovor na upit koji je stigao.
„Tema željeznice je vrlo važna, mislim da jest i za našu županiju – prvenstveno za mobilnost naših građana, ali i za veliki broj ljudi koji dolaze u Istru.
Budući da je to u nadležnosti Hrvatskih željeznica, zamolit ću vas da nam omogućite da vam pismeno dostavimo detaljan odgovor na vaš upit, kako bismo izbjegli moguće pogreške.
Ponovit ću – Hrvatske željeznice nisu u ingerenciji Istarske županije, a ja zahvaljujem na vašem upitu i možete očekivati pravovremeni odgovor“, poručio je Miletić.
Riječ je o velikom projektu od iznimnog značaja za Istru. Radove izvodi tvrtka Strabag, dok projekt financira HŽ Infrastruktura, uz potporu Europske investicijske banke i nacionalnih sredstava.
Ova dionica predstavlja prvu fazu revitalizacije ukupno 144 kilometra istarske željezničke mreže. Radovi obuhvaćaju obnovu tračnica, pragova, skretnica i kolosijeka, kao i ugradnju sintetičke podloge na 21 željezničko-cestovnom prijelazu.
Predviđene su i sanacije propusta, odvodnih kanala, usjeka i klizišta, te modernizacija signalno-sigurnosnih sustava, čime će se značajno unaprijediti sigurnost i učinkovitost željezničkog prometa u regiji.
Svrha ove radionice je uputiti polaznike u ulogu lokalnog stanovništva u podizanju kvalitete doživljaja u turističkoj destinaciji kroz važnost interakcije lokalnog stanovništva s turistima i korištenja različitih oblika interakcije i komunikacije s turistima.
U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je ubijeno 165 žena, od kojih su 43,6 % ubili njihovi partneri ili bivši partneri. 215 djece ostalo je bez majki, a procjenjuje se da je u 80 % slučajeva nasilje prije toga bilo neprijavljeno.
Sudionici će, među ostalim, doznati zašto se u Crkvi sv. Martina nekad nalazio Sud inkvizicije za Istru, kako su se u Crkvi sv. Križa okupljali srednjovjekovni flagelanti, te da se u Crkvi Gospe Karmelske danas održavaju koncerti zbog iznimne akustike...
31. ožujka 2025. potpisan je ugovor vrijedan 55 milijuna eura za obnovu 50 kilometara pruge od slovenske granice, preko Buzeta, do Svetog Petra u Šumi!
U okviru simpozija Pixx 25 Symposium, na panelu sudjeluje i Marino Jurcan, kulturni menadžer i predsjednik udruge Metamedij. U svojoj prezentaciji osvrnut će se na strategije razvoja neinstitucionalne edukacije, participativnih modela kulturnog upravljanja i medijsko-umjetničkih praksi u Istri.
Diego Han i Nikola Medelin istražuju bogatu povijest rovinjskih vatrogasaca od 1854. do danas, uz poziv sugrađanima da podijele fotografije i dokumente iz vlastitih arhiva.
"Naši zahtjevi nisu bili ništa više nego da se plaće umaških vatrogasaca kreću i u korak s onima koji dijele njihovu sudbinu – plaćama drugih proračunskih korisnika."
U šetnji ovim jedinstvenim područjem, zainteresirani posjetitelji, koji su se prethodno prijavili, moći će dobiti veliku količinu informacija uz stručno vodstvo djelatnika Ustanove.
"Ovo nije napad na pojedince, nego apel da se preispita sustav i provede transparentna provjera svih prijava i bodovanja, jer se radi o pitanju koje izravno pogađa mlade obitelji i demografsku sliku Rovinja."
Na Gradskoj tržnici u Rovinju održana je proslava Martinja bez takuina. Ovo posebno događanje koje organizira udruga Agrororvinj slavi tradiciju Martinja, staru stoljećima, kada se obilježava prijelaz mošta u mlado vino.
Prisutni su minutom šutnje odali počast stradalim pirotehničarima te su se kroz riječi župnika Milana Mužine prisjetili žrtve svih onih koji su svoje živote nesebično položili na Oltar domovine i koji nisu ginuli za mržnju, nego za budućnost - za svoje obitelji i za generacije koje dolaze.