HUP: Vrijeme je za ukidanje ograničenja cijena, Halo, inspektore: Ovo je pokušaj manipulacije javnošću!

Udruga smatra kako daljnje zamrzavanje cijena narušava tržišne odnose i stvara nepotrebne troškove, dok s druge strane platforma Halo, inspektore optužuje poslodavce i trgovačke lance za manipulaciju javnošću i traži zadržavanje mjera zaštite potrošača.

HUP: Inflacija usporava, tržište se hladi

Prema podacima koje iznosi HUP, godišnja stopa harmonizirane inflacije u prosincu je pala na 3,8 posto, uz padove u svim glavnim kategorijama potrošnje, osobito kod hrane i energenata. Proizvođačke cijene bez energenata, navode, rastu tek 1,4 posto godišnje, što upućuje na slabljenje troškovnih pritisaka u cijelom proizvodnom lancu.

Pozitivne trendove, prema HUP-u, potvrđuju i kretanja u eurozoni, pad FAO indeksa cijena hrane te očekivanja o nižim cijenama energenata u idućim godinama.

Inflacija se, dodaju, smanjuje i zbog hlađenja tržišta rada, slabije realne potrošnje stranih turista, sporijeg kreditiranja i usporavanja maloprodaje. U drugoj polovini 2025. realni rast maloprodaje iznosio je oko 2,5 posto, što je znatno ispod razina u mediteranskim članicama EU-a.

U takvim okolnostima, poručuju iz HUP-a, dodatne mjere poput širenja liste zamrznutih cijena “gube smisao”. Smatraju da model transparentnosti cijena jača konkurenciju, dok su ukidanje ograničenja cijena i preispitivanje zabrane rada nedjeljom ekonomski racionalni potezi.

HUP se pritom poziva na iskustva drugih zemalja EU-a, osobito Mađarske, gdje dugotrajna ograničenja cijena hrane, tvrde, nisu dala željene rezultate, već su dovela do nestašica, rasta uvoza i snažnog skoka cijena nakon ukidanja mjera.

Ipak, upozoravaju da se u Hrvatskoj i 2026. očekuje inflacija iznad prosjeka euro područja, ponajprije zbog rasta cijena usluga i snažnog rasta ukupnih primanja. Pozivaju na usklađivanje rasta plaća s produktivnošću, jačanje domaće proizvodnje hrane, porezno rasterećenje prehrambenih proizvoda te ciljane mjere pomoći socijalno ranjivima.

Kao dodatni argument navode analize Hrvatska narodna banka, prema kojima je rast troška rada glavni izvor inflacijskih pritisaka, dok profiti poduzeća, tvrde, djeluju u suprotnom smjeru.

“Halo, inspektore”: Prazne police su mit, a skok cijena prijetnja

Na HUP-ovo priopćenje brzo je reagirala platforma “Halo, inspektore”, koja je optužila poslodavce i trgovačke lance za pokušaj zastrašivanja potrošača i rušenja mjera koje su, kako navode, nakon prošlogodišnjeg bojkota donijele barem minimalnu stabilnost cijena.

“Ovo je ponavljanje iste strategije širenja panike”, poručuju, ističući da su tvrdnje o nestašicama neutemeljene. Kao dokaz navode da su u siječnju 2026. police pune i da opskrbni lanci funkcioniraju bez poremećaja.

Posebno kritiziraju upozorenja o mogućem “naglom skoku cijena” nakon ukidanja mjera, ocjenjujući ih priznanjem namjere, a ne tržišne nužnosti. Tvrde da su ulazni troškovi energije i sirovina stabilni te da bi svaki veći rast cijena bio rezultat povećanja marži.

Platforma također odbacuje tvrdnje da ograničenja ugrožavaju poslovanje trgovaca, navodeći da financijska izvješća pokazuju nastavak dobiti unatoč zamrzavanju cijena na osnovne proizvode. Podsjećaju i na prošlogodišnji bojkot potrošača kao poruku nezadovoljstva neopravdanim poskupljenjima.

U raspravu uvode i pojam “greedflacije”, tvrdeći da su profiti korporacija u Hrvatskoj rasli brže od cijena sirovina. Kao potporu tim tvrdnjama pozivaju se na analize Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska središnja banka, koje su, kako navode, utvrdile da su povećani profiti tvrtki bili značajan čimbenik inflacije u eurozoni.

PexelsTrgovina

“Halo, inspektore” poziva Vladu RH da ne podlegne lobističkim pritiscima te da zadrži mjere ograničenja cijena dok god, kako tvrde, postoji praksa “skrivenih” poskupljenja na proizvodima izvan regulirane liste.

Najavljuju nastavak intenzivnog praćenja cijena i, ako bude potrebno, novi poziv građanima na bojkot trgovaca “koji profit stavljaju ispred potrošača”.

Rasprava o ukidanju ili zadržavanju ograničenja cijena tako se ponovno našla u središtu javnosti, uz jasnu podjelu između poslodavaca koji zazivaju povratak tržišnim mehanizmima i potrošačkih inicijativa koje traže nastavak državnih mjera zaštite standarda građana.