NEKI UBIJENI, A NEKI ODVEDENI U LOGORE SMRTI Obilježena 82. godišnjica nacifašističkog pokolja u Maloj Gajani
Vijenac na spomenik položili su Ada Damjanac, predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije, i Igor Orlić, gradonačelnik Grada Vodnjan – Dignano, u znak sjećanja na tragični događaj kad su mnoge obitelji zavijene u crno, a selo spaljeno.
Komemorativnim skupom pred spomenikom žrtvama Drugog svjetskog rata u Gajani obilježeno je u utorak, 27. siječnja 2026.g., 82. godišnjica nacističkog zločina nad civilima u Maloj Gajani.
Vijenac na spomenik položili su Ada Damjanac, predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije, i Igor Orlić, gradonačelnik Grada Vodnjan – Dignano, u znak sjećanja na tragični događaj kad su mnoge obitelji zavijene u crno, a selo spaljeno.
U kobnoj noći s 26. na 27. siječnja 1944. nacifašistički su zločinci ubili 15 mještana Male Gajane, dok su 10 žena i 10 muškaraca odveli u koncentracijske logore Dachau i Auschwitz, iz kojih se svojim kućama vratilo tek devet žena i jedan muškarac. Inače, u pružanju otpora i borbama protiv njemačkog okupatora s područje Gajane ubijeno je čak 42 osobe!
Komemoraciji, koju je predvodio Elvis Marić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Vodnjana, prisustvovali su brojni uglednici i osobe iz javnog života, predstavnici antifašističkih udruga i drugih organizacija koje njeguju tradicije antifašizma.
Igor Orlić naveo je da s ponosom treba prenositi priču o herojskoj i mučeničkoj žrtvi Gajanaca, kao što je to radio pokojni Tone Ferlin.
"Na to nas obavezuje i ovaj popis 42 ubijenih s područja Gajane, tijekom cjelokupne borbe protiv nacizma i fašizma. Njihova su imena zapisana u kamenu, ali i u srcima Vodnjanštine.
Foto: Grad Vodnjan
Herojska priča ovog sela ponos je našeg kraja", rekao je Orlić. Podsjetio je da isti dan kad se obilježava stradanje Gajane, svijet obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Sve su to žrtve monstruoznog Hitlerovog plana istrebljenja, koji bi danas neki htjeli relativizirat i opravdati.
"Ali nema opravdanja. Treba jasno reći tko su bili zločinci, a tko žrtve, tko je u čiju kuću došao da bi je zapalio, a ukućane pobio, a tko je svoju kuću i svoju djecu branio", rekao je gradonačelnik Orlić.
Ada Damjanac navela je da se ovaj događaj smatra jednim od najtežih nacističkih ratnih zločina u Istri te je simbol okrutnosti okupatora nad civilnim stanovništvom.
"Nažalost, danas se pojavljuje novi fašizam koji pokušava promijeniti pogled na povijest tako da umanji značaj partizanske borbe i otpora. Antifašizam prikazuju kao nešto negativno ili nevažno i svjesno zanemaruju činjenicu da su partizani i obični ljudi vodili borbu za slobodu, pravdu i osnovna ljudska prava, na čemu se temelji današnje demokratsko društvo", rekla je Ada Damjanac i govor završila pozdravom: "Smrt fašizmu!"
Foto: Grad Vodnjan
Svi su govornici složni da upravo zbog novih tendencija treba čuvati spomen na žrtve koje su život položile za slobodu, a koju danas uživamo.
"Ovakva spomen mjesta muzeji su na otvorenom u Istri, koji svjedoče o ogromnoj žrtvi našeg naroda i talijansko-hrvatskom bratstvu u borbi protiv zajedničkog neprijatelja.
Na temeljima te borbe, vođene rame uz rame među hrvatskim, talijanskim i partizanima drugih nacionalnosti, stvoreno je ono što danas nazivamo međuetničkim suživotom, jednom od naših najvažnijih vrijednosti", rekao je predsjednik Zajednice Talijana Vodnjan Maurizio Piccinelli.
Komemoraciju u Maloj Gajani svojim su nastupom uveličali članovi Mješoviti zbor KUD-a "Matko Brajša Rašan", otpjevavši hrvatsku i istarsku himnu, ali i pjesme "Bella ciao" i "Marš prve istarske brigade".
Milos je istaknuo zabrinutost činjenicom da je Klub iseljen iz prostora zbog obnove zgrade nakon potresa, dok istovremeno još uvijek nije riješeno pitanje njegove dugoročne budućnosti.
Istra 1961 ove nedjelje protiv Rijeke igra posljednju domaću utakmicu sezone, ali i susret koji bi mogao produžiti europski san zeleno-žutih do posljednjeg kola.
Saborska zastupnica Možemo! Dušica Radojčić u Saboru je žestoko prozvala višegodišnje nezakonitosti i zataškavanje protuzakonitog lova u Nacionalnom parku Brijuni, poručivši kako je riječ o slučaju koji razotkriva korupciju, političku zaštitu i zloupotrebu javnih resursa.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je rekao da se prijedlogom objedinjuju postojeći zakoni o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan jedinstveni regulatorni akt, čime se pojednostavljuje primjena propisa i osigurava veća pravna sigurnost.
Od neurona i srca do bebe i kirurških instrumenata – učenici pulske umjetničke škole pretvorili su stepenište nove bolnice u pravo malo umjetničko djelo. Sedam katova dobilo je potpuno novo ruho koje već oduševljava pacijente i djelatnike.
Na pulskim Giardinima započeli su radovi orezivanja stabala ladonje, a zahvati će se etapno provoditi do kraja svibnja s ciljem povećanja sigurnosti i očuvanja poznatog drvoreda u središtu grada.
Matica umirovljenika Istarske županije dobila je novo vodstvo – na izbornoj skupštini u Pazinu za novog predsjednika jednoglasno je izabran Damir Črnja.
Veliki mural na dvorani Pionirskog doma u Rovinju iz dana u dan dobiva sve prepoznatljiviji izgled. Portugalski umjetnik Tiago Oliveira već je oslikao prve sportske motive, a mural će biti posvećen sportovima koji desetljećima obilježavaju sportski život grada.
Na rovinjskoj ribarnici ovih dana ponuda je nešto skromnija nego inače, a najveći razlog je zabrana izlova plave ribe koja traje do početka lipnja. Ipak, kupci još uvijek mogu pronaći svježu ribu za brodet, škampe i druge morske delicije.
Analizirani su prvi kardiološki pregled, holter EKG, ultrazvuk dojke i ultrazvuk abdomena u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Puli, a podaci HZZO-a otkrivaju velike razlike između javnog i privatnog sustava.
Na promjene u lovištima upozorava dr. sc. Milan Oplanić s Instituta za poljoprivredu i turizam, jednog od rijetkih licenciranih izrađivača lovno-gospodarskih osnova u Istri.
Izložba „Izvor života” prikaz je starih bunara i cisterni u Balama, ali i pogled na način života na istarskom kršu, gdje su prikupljanje kišnice, zajedništvo i snalažljivost bili nužni za svakodnevni život.