„Kaštijun ne smije čekati svoj Gospić“: Civilni nadzor traži ozbiljnije praćenje tla i podzemnih voda

Slučaj ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću, gdje je neovisnim vještačenjem utvrđeno ozbiljno onečišćenje tla i podzemnih voda, ponovno je otvorio pitanje načina na koji se prati mogući utjecaj odlagališta i postrojenja za obradu otpada na okoliš.

Na to sada upozorava Radna grupa za civilni nadzor nad radom tvrtke Kaštijun, koja smatra da postojeći sustav praćenja na Kaštijunu ima važan nedostatak.

Kako navode, podzemne vode i tlo na Kaštijunu redovito se prate, a Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije u godišnjem izvještaju za 2025. godinu nije zabilježio prekoračenja graničnih vrijednosti.

Problem, prema Radnoj grupi, predstavlja položaj mjernih mjesta.

„Sva tri mjerna zdenca unutar su postrojenja“

Tvrde da se sva tri mjerna zdenca nalaze unutar granica samog postrojenja, bez referentne točke izvan Kaštijuna koja bi omogućila usporedbu rezultata.

Upravo je, ističu, usporedba uzoraka prije i poslije lokacije u slučaju Gospića omogućila otkrivanje onečišćenja.

„Kaštijun takvu usporedbu jednostavno ne provodi, pa se ono što bi ona mogla pokazati ne može ni potvrditi ni isključiti“, navodi Radna grupa.

Posebno upozoravaju na karakteristike krškog terena južne Istre i mogućnost širenja eventualnog onečišćenja prema poljoprivrednim površinama i moru.

Upozoravaju i na tisuće tona materijala

Radna grupa iznosi i ozbiljne tvrdnje o načinu skladištenja materijala na samom Kaštijunu.

Prema njihovim navodima, na lokaciji se nalazi oko 30 tisuća tona SRF-a, odnosno goriva iz otpada, pri čemu tvrde da su bale položene izravno na tlo, bez nepropusne podloge ili druge odgovarajuće zaštite.

Navode i više od 14 tisuća tona ostataka metalne frakcije, za koje također tvrde da se skladište protivno uvjetima okolišne dozvole.

Podsjećaju pritom na događaj iz studenoga 2022. godine, kada je Radna grupa Inspekciji prijavila odlaganje metalne frakcije na neuređenoj otvorenoj površini.

Nakon što je uz hrpu primijećena tekućina nepoznatog podrijetla, tvrde da je neovisna analiza površinske vode pokazala onečišćenje i višestruka prekoračenja dopuštenih vrijednosti, kod pojedinih tvari i do 30 puta.

„Prva kategorija zraka“ i problem smrada

Radna grupa osvrnula se i na dugogodišnji problem neugodnih mirisa.

Kaštijun, navode, godinama ističe da je zrak u okolici prve kategorije, odnosno čist ili neznatno onečišćen. Međutim, takva se ocjena odnosi na zakonski propisane parametre poput dušikova dioksida, lebdećih čestica i sumporovodika.

Istodobno, tvrde, stanovnici okolnih naselja, posebno tijekom ljetnih mjeseci, i dalje se suočavaju s intenzivnim neugodnim mirisima.

Radna grupa zato postavlja pitanje daju li postojeća mjerenja dovoljno cjelovitu sliku stanja okoliša oko postrojenja.

Protive se sušari fekalnog mulja na Kaštijunu

U priopćenju su se osvrnuli i na budućnost lokacije.

Pozdravili su nedavnu najavu pulskog gradonačelnika Peđe Grbina da će se kroz izmjene prostornog plana tražiti nova lokacija za kompostanu, koja je prema aktualnom prostornom planu predviđena na Kaštijunu.

No smatraju da bi se ista logika trebala primijeniti i na sušaru fekalnog mulja, čiji je smještaj na Kaštijunu, kako navode, spominjan na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća.

„Kaštijun je već sada preopterećen“, poručuju iz Radne grupe, koja se protivi smještaju dodatnog postrojenja na toj lokaciji.

Prozvali i Istarsku županiju

Kritike su uputili i Istarskoj županiji zbog nedonošenja Plana gospodarenja otpadom, za koji navode da je prema zakonu trebao biti usvojen još u siječnju 2024. godine.

Smatraju da bez takvog dokumenta nema jasne planske odluke o lokacijama buduće kompostane, bioplinskog postrojenja, sušare mulja i druge potrebne infrastrukture.

„Kaštijun ne može biti odgovor na svaku potrebu za novom infrastrukturom u Istri“, zaključuju članovi Radne grupe, tražeći da se postojeće postrojenje vodi u skladu s dozvolama te da se mogući utjecaji na okoliš provjeravaju prije nego što eventualna šteta nastane.